<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	
	>
<channel>
	<title>
	Komentari na: Zaštita ulaganja stranog investitora od naknadne promjene poreznih propisa	</title>
	<atom:link href="https://odvjetnici-hr.com/questions/zastita-ulaganja-stranog-investitora-od-naknadne-promjene-poreznih-propisa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://odvjetnici-hr.com/questions/zastita-ulaganja-stranog-investitora-od-naknadne-promjene-poreznih-propisa/</link>
	<description>Pretraga odvjetnika u Hrvatskoj</description>
	<lastBuildDate>Tue, 16 Jun 2026 09:40:37 +0000</lastBuildDate>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>
	<item>
		<title>
		Autor: Odgovor		</title>
		<link>https://odvjetnici-hr.com/questions/zastita-ulaganja-stranog-investitora-od-naknadne-promjene-poreznih-propisa/#comment-2985</link>

		<dc:creator><![CDATA[Odgovor]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Jun 2026 09:40:37 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">https://odvjetnici-hr.com/questions/zastita-ulaganja-stranog-investitora-od-naknadne-promjene-poreznih-propisa/#comment-2985</guid>

					<description><![CDATA[Zaštita stranih ulaganja u Hrvatskoj uređena je Zakonom o poticanju investicija (NN 102/15, 63/22) te, ako je Njemačka sklopila bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja s Hrvatskom, i tim sporazumom, koji u pravilu sadrži odredbe o zaštiti od neizravne eksproprijacije i jamstvu poštenog i pravičnog postupanja prema stranim investitorima, a načelo pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja, koje je temeljno načelo i hrvatskog ustavnog poretka i prava Europske unije, u pravilu zahtijeva da se povoljnosti koje su bile izričito obećane investitoru kao poticaj za ulaganje, i na temelju kojih je investitor donio odluku o značajnom kapitalnom ulaganju, ne mogu naknadno ukinuti retroaktivno na štetu investitora koji se u dobroj vjeri oslonio na te uvjete u trenutku donošenja investicijske odluke. Ključno pitanje jest je li vaš ugovor o poticajima s hrvatskom vladom, ako je takav poseban ugovor sklopljen sukladno Zakonu o poticanju investicija, sadržavao klauzulu o stabilizaciji (stabilisation clause) kojom se hrvatska strana obvezala da neće mijenjati povoljne uvjete tijekom određenog razdoblja ulaganja, jer ako takva klauzula postoji, njena povreda putem retroaktivne izmjene zakona predstavlja izravno kršenje ugovorne obveze za koje možete tražiti naknadu štete pred hrvatskim sudovima ili, ako je ugovoreno, putem arbitraže, dok u nedostatku takve izričite ugovorne zaštite, vaša pozicija ovisi o širem načelu zaštite legitimnih očekivanja koje je teže dokazati, ali koje se sve češće priznaje u međunarodnoj investicijskoj arbitražnoj praksi kao temelj za zaštitu investitora od naglih i nepredvidivih promjena regulatornog okvira koje bitno mijenjaju ekonomsku osnovu na kojoj je investicijska odluka donesena. Ako Njemačka i Hrvatska imaju važeći bilateralni investicijski sporazum (BIT) koji uključuje mehanizam rješavanja sporova između investitora i države (ISDS), imate mogućnost pokretanja međunarodnog arbitražnog postupka, primjerice pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) ili putem UNCITRAL pravila, radi zaštite svojih prava kao stranog investitora, no imajte na umu da su bilateralni investicijski sporazumi između država članica Europske unije (takozvani intra-EU BIT-ovi) nakon presude Suda Europske unije u predmetu Achmea postali pravno upitni u pogledu valjanosti arbitražnih klauzula, što dodatno komplicira ovu pravnu situaciju za investitore iz jedne države članice EU-a (Njemačke) koji ulažu u drugu državu članicu (Hrvatsku). Preporučujem da hitno angažirate međunarodni odvjetnički tim specijaliziran za investicijsko pravo i arbitražu koji će detaljno analizirati vaš izvorni ugovor o poticajima, primjenjivi bilateralni sporazum ako postoji, te trenutačno stanje prakse Suda Europske unije u pogledu intra-EU investicijskih sporova, kako biste procijenili najbolju strategiju zaštite vaše investicije, koja može uključivati kombinaciju diplomatskog pritiska putem njemačkog veleposlanstva, pregovora s hrvatskim tijelima o prijelaznim mjerama, te pravnog postupka pred nadležnim tijelima ako pregovori ne urode plodom.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Zaštita stranih ulaganja u Hrvatskoj uređena je Zakonom o poticanju investicija (NN 102/15, 63/22) te, ako je Njemačka sklopila bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja s Hrvatskom, i tim sporazumom, koji u pravilu sadrži odredbe o zaštiti od neizravne eksproprijacije i jamstvu poštenog i pravičnog postupanja prema stranim investitorima, a načelo pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja, koje je temeljno načelo i hrvatskog ustavnog poretka i prava Europske unije, u pravilu zahtijeva da se povoljnosti koje su bile izričito obećane investitoru kao poticaj za ulaganje, i na temelju kojih je investitor donio odluku o značajnom kapitalnom ulaganju, ne mogu naknadno ukinuti retroaktivno na štetu investitora koji se u dobroj vjeri oslonio na te uvjete u trenutku donošenja investicijske odluke. Ključno pitanje jest je li vaš ugovor o poticajima s hrvatskom vladom, ako je takav poseban ugovor sklopljen sukladno Zakonu o poticanju investicija, sadržavao klauzulu o stabilizaciji (stabilisation clause) kojom se hrvatska strana obvezala da neće mijenjati povoljne uvjete tijekom određenog razdoblja ulaganja, jer ako takva klauzula postoji, njena povreda putem retroaktivne izmjene zakona predstavlja izravno kršenje ugovorne obveze za koje možete tražiti naknadu štete pred hrvatskim sudovima ili, ako je ugovoreno, putem arbitraže, dok u nedostatku takve izričite ugovorne zaštite, vaša pozicija ovisi o širem načelu zaštite legitimnih očekivanja koje je teže dokazati, ali koje se sve češće priznaje u međunarodnoj investicijskoj arbitražnoj praksi kao temelj za zaštitu investitora od naglih i nepredvidivih promjena regulatornog okvira koje bitno mijenjaju ekonomsku osnovu na kojoj je investicijska odluka donesena. Ako Njemačka i Hrvatska imaju važeći bilateralni investicijski sporazum (BIT) koji uključuje mehanizam rješavanja sporova između investitora i države (ISDS), imate mogućnost pokretanja međunarodnog arbitražnog postupka, primjerice pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) ili putem UNCITRAL pravila, radi zaštite svojih prava kao stranog investitora, no imajte na umu da su bilateralni investicijski sporazumi između država članica Europske unije (takozvani intra-EU BIT-ovi) nakon presude Suda Europske unije u predmetu Achmea postali pravno upitni u pogledu valjanosti arbitražnih klauzula, što dodatno komplicira ovu pravnu situaciju za investitore iz jedne države članice EU-a (Njemačke) koji ulažu u drugu državu članicu (Hrvatsku). Preporučujem da hitno angažirate međunarodni odvjetnički tim specijaliziran za investicijsko pravo i arbitražu koji će detaljno analizirati vaš izvorni ugovor o poticajima, primjenjivi bilateralni sporazum ako postoji, te trenutačno stanje prakse Suda Europske unije u pogledu intra-EU investicijskih sporova, kako biste procijenili najbolju strategiju zaštite vaše investicije, koja može uključivati kombinaciju diplomatskog pritiska putem njemačkog veleposlanstva, pregovora s hrvatskim tijelima o prijelaznim mjerama, te pravnog postupka pred nadležnim tijelima ako pregovori ne urode plodom.</p>
]]></content:encoded>
		
			</item>
	</channel>
</rss>
