Može li se ugovorna obveza zamijeniti nečim drugim (datio in solutum)?

Prisilili su me da potpišem ugovor o prijenosu poslovnog udjela u našoj obiteljskoj tvrtki u Zagrebu mom bratu, jer mi je prijetio da će inače javno objaviti kompromitirajuće informacije o meni koje bi uništile moj brak i profesionalni ugled, iako te informacije nisu bile ni istinite. Potpisao sam ugovor pod tim pritiskom prije godinu dana. Mogu li sada, nakon toliko vremena, tražiti poništaj tog ugovora?

Često kod ugovora o djelu postoji i prijenos autorskih prava, pitam se je li to automatsko ili treba posebno ugovoriti.

Kad ostavim predmet na čuvanje drugoj osobi ili tvrtki, zanima me odgovara li ona za štetu ili nestanak predmeta?

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Pitam se je li ugovorom moguće odrediti da jedna strana neće odgovarati ni za kakvu štetu, čak ni ako je kriva.

Čuo sam da ugovori vrijede samo za stranke, no postoje iznimke kad prava ostvaruju i treće osobe?

Pitam se ako platim određeni iznos da bih mogao raskinuti ugovor bez daljnjih posljedica, je li to isto što i kapara.

Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Interesira me na koji se način sklapa ugovor s osiguravajućim društvom i je li polica dokaz ili sam ugovor.