Usluge odvjetnika u Split

Prije šest mjeseci podnio sam zahtjev Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji za izdavanje lokacijske informacije potrebne za planiranu izgradnju pomoćnog objekta, no do danas nisam dobio nikakav odgovor niti rješenje, a službenici na šalteru samo kažu da je ”predmet u obradi” bez konkretnog roka. Imam li ikakvo pravno sredstvo protiv ovakve šutnje uprave?

Moj brat je nekoliko godina prije smrti našeg oca fizički napao oca tijekom svađe, zbog čega je čak bio i osuđen za lakšu tjelesnu ozljedu, a sada nakon očeve smrti bez oporuke brat traži svoj zakonski dio nasljedstva kao da se ništa nije dogodilo. Mislim da netko tko je nasilan prema roditelju ne bi trebao imati pravo naslijediti njegovu imovinu. Postoji li pravni temelj da se brat isključi iz nasljedstva zbog svog ponašanja?

Kupio sam avionsku kartu putem online platforme za usporedbu cijena leta, a na kraju procesa kupnje otkrio sam dodatne troškove za ”obradu rezervacije” i ”administrativnu naknadu” koji nisu bili istaknuti u prvotno prikazanoj cijeni koja me privukla na tu platformu, zbog čega je konačna cijena bila gotovo 30% viša od one koju sam vidio prilikom pretraživanja. Je li ovakva praksa naknadnog dodavanja skrivenih troškova zakonita?

Sklopili smo pisani ugovor o zakupu poslovnog prostora u Zagrebu na tri godine, a nakon godinu dana najmodavac i ja smo se usmeno dogovorili da ću plaćati nižu najamninu tijekom preostalog razdoblja zbog pada prometa u mom lokalu, no sada, nakon promjene vlasništva nekretnine, novi vlasnik tvrdi da taj usmeni dogovor nije valjan jer izvorni pisani ugovor zahtijeva da sve izmjene budu u pisanom obliku. Mogu li se osloniti na usmeni dogovor s prijašnjim vlasnikom?

oštovani,
da li mi možete odgovoriti ; otac je plaćao alimentaciju za dijete do navršenih 18 godina ( tj.još godinu dana jer se dijete nije zaposlilo, studirao je ) prekinuo je studij i otac je prestao plaćati alimentaciju. Sad ponovo studira željeni fakultet ( izvanredno ) ali ne radi. Treba li otac plaćati alimentaciju? Dijete živi u obitelji sa još jednim bratom koji je punoljetan i majkom koja radi na ugovor o djelu, dakle nije stalno zaposlena. U slučaju da treba ( što in svakako odbija ) može li majka tužiti oca za ne plaćanje alimentacije ili mora dijete samo podnesti tužbu obzirom da je punoljetan 22 godine ima.

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Radio sam u građevinskoj tvrtki u Zagrebu koja je otišla u stečaj, a poslodavac mi duguje tri neisplaćene plaće i neisplaćeni regres za godišnji odmor, ukupno oko 4.500 eura. Stečajni upravitelj mi je rekao da moram prijaviti potraživanje u stečajnu masu, ali sam čuo da radnici imaju neka posebna prava u stečaju u odnosu na druge vjerovnike. Kako mogu osigurati da moje potraživanje bude što bolje zaštićeno?

Moja kuća u Vukovaru izgorjela je u požaru, a osigurana je bila na iznos od 150.000 eura, no osiguravajuće društvo tvrdi da je stvarna vrijednost kuće bila 200.000 eura u trenutku štete te da mi zbog ”podosiguranosti” isplaćuju samo razmjeran dio štete, odnosno 75% umjesto pune procijenjene štete. Nisam bio svjestan da postoji takvo pravilo. Je li ovakav obračun ispravan i mogu li ga osporiti?