Nasljeđe - Odvjetnici-hr.com
Favoriti

Nasljeđe

1 odgovor

Iva

1
0
573

12.07.2025

Ako je suprug umro,iza njega ostala majka s dvoje malodobne djece.Suprug nema imovine na sebi osim racuna u banci i ma dug iz banke,koji je preuzela agencija za naplatu potraživanja.Zanima me ako se prihvatim nasljeđa racuna u banci koji vjerovatno nece pokriti visinu duga dali Ce me agencija traziti i drugi stup iz mirovine jer je on nasljedan.

Odgovor
12.07.2025
datum odgovora: 12.07.2025

Poštovani,

U slučaju kada nasljednici prihvate nasljedstvo, oni prema Zakonu o nasljeđivanju odgovaraju za dugove ostavitelja samo do vrijednosti naslijeđene imovine – čl. 139. Zakona o nasljeđivanju RH.

U Vašem slučaju:

Ako pokojni suprug nije imao imovinu osim novca na računu,

A dug je veći od tog iznosa,
onda ne snosite osobnu odgovornost za preostali dug izvan vrijednosti naslijeđenog (računa). Dakle, ne možete odgovarati vlastitom imovinom.

Što je s drugim stupom mirovine?
Drugi mirovinski stup (obvezni mirovinski fond) je nasljedan, ali ne ulazi automatski u ostavinsku masu.

Nasljednici podnose zahtjev za isplatu sredstava iz drugog stupa izravno mirovinskom fondu.

Ta sredstva se ne koriste za podmirenje ostaviteljevih dugova, već se isplaćuju izravno nasljednicima.

Agencija za naplatu potraživanja nema pravo potraživati ta sredstva – jer ne predstavljaju imovinu pokojnika u trenutku smrti, već pravo nasljednika.

Zaključak:
Možete slobodno prihvatiti nasljeđe uz odgovornost ograničenu na vrijednost računa.

Agencija ne može tražiti isplatu iz drugog stupa mirovine.

Ako ste zabrinuti, možete zatražiti ograničeno prihvaćanje nasljedstva putem izjave kod javnog bilježnika.

Ukoliko želite, možemo Vam pripremiti odgovarajući obrazac i pravne upute za ostavinsku raspravu.

Srdačan pozdrav,
Odvjetnici-HR.com
Vaš pravni savjetnik za nasljedno pravo

Odaberite grad u nastavku da biste prešli na odvjetnike na tu temu:

Slična pitanja

Prikaži sve

Pravo potomaka na nasljedstvo

1 odgovor
16.06.2025
Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti. Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao. Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine. Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim. Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu. Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu? Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega? Unaprijed hvala.
Čitaj dalje
1
0
901

Mogu li imati “više” prava od brata?

1 odgovor
12.07.2025
Situacija je sljedeća: bratu i meni preminula je majka i nije ostavila oporuku. Imala je alzheimer i nije bila u stanju. Cijelo to vrijeme dok je bila bolesna sam ja skrbila za nju, i financijski i u bilokojem drugom smislu, a za svo to vrijeme je moj brat u zatvoru (vec 10ak godina). Ostavinska rasprava je vec bila i ja sam dobila kucu, no moj brat se na to zalio. Ima li on bez obzira na sve pravo na polovicu kuce ili je ovdje nuzni dio manji (npr zemljiste koje je dobio)? Koliko se puta on moze žaliti na rješenje, ili presudu (buduci da cekamo rjesenje od suda)?
Čitaj dalje
0
0
1226
Prikaži sve