Koja je uloga javnog bilježnika u ostavinskom postupku?

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu. Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Čuo sam da nasljedno pravo obuhvaća zakonska i testamentarna pravila o prijenosu imovine nakon smrti, ali želio bih preciznije znati što sve podrazumijeva i koji propisi to uređuju.

Tko ima pravo na stanarinu ili najamninu dok se još dioba nije zaključila?

Ako u ostavini piše da su sve stvari pokojnika na popisu, ali zapravo nešto nije njegovo?

Tko štiti interese maloljetnika u ostavinskom postupku?

Koji sud je nadležan i koje se pravo primjenjuje?

Je li to dozvoljeno ili treba pričekati diobu?

Ako je pokojnik ostavio suprugu i djecu, ali i roditelje, gdje oni spadaju u nasljednom redu i imaju li pravo na nužni dio?

Kako se radi fizička dioba?