Kako se daje prihvat ponude i kakav mora biti sadržaj prihvata?

Ako jedno lice preuzima obvezu, a drugo nema nikakvu obvezu, kako se to pravno naziva?

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Pročitao sam o tim pojmovima, ali nisam siguran odnose li se na način nastanka ugovora ili nešto drugo.

Pitam se je li ugovorom moguće odrediti da jedna strana neće odgovarati ni za kakvu štetu, čak ni ako je kriva.

Pitam se jesu li takve klauzule dopuštene i koliko se može tražiti kao ugovorna kazna.

Često kod ugovora o djelu postoji i prijenos autorskih prava, pitam se je li to automatsko ili treba posebno ugovoriti.

Pitam se mogu li ja prenijeti cijeli ugovor nekoj drugoj tvrtki bez da tražim suglasnost ugovorne strane.

Zanima me postoji li uvijek sloboda usmene/pismene forme ili je u nekim slučajevima propisana javnobilježnička ovjera.