Koja je razlika između dvostranoobveznog i jednostranoobveznog ugovora?

Ako je ugovor nepotpun, smijem li jednostavno prekinuti suradnju ili se primjenjuju dispozitivne norme?

Ako netko prekrši ugovor, do kada mogu tužiti za naknadu štete ili isplatu dugovanja?

Nerijetko ljudi brkaju te pojmove, pa me zanima razlika kad neko jamči da će proizvod raditi i kad netko jemči za dug.

Ako se promijene okolnosti ili dođe do zlostavljanja primatelja uzdržavanja, može li se ugovor jednostrano raskinuti?

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Čuo sam za 'delikt' i za 'povredu ugovora', jesu li to odvojena osnova za potraživanje naknade štete?

Pitam se postoje li posebni mehanizmi da potrošač ne postane žrtva ugovora punog nepravednih klauzula.

Htjela bih znati jesu li takvi ugovori jednako valjani kao klasični pismeni i kakve su zakonske pretpostavke.