Koja je razlika između legitimirajućeg i konstitutivnog prihvata u ugovoru?

Ako potpišem ugovor za mobilnu uslugu na 24 mjeseca, a odustanem ranije, smiju li mi naplatiti penale?

Pitam se u kojim slučajevima ugovor uopće ne proizvodi pravne učinke, a u kojima se može rušiti na sudu.

Ako mislim da kupujem originalnu sliku, a ispostavi se da je kopija, mogu li poništiti ugovor zbog zablude?

Zanima me osnovna definicija ugovornog prava, njegovi izvori i uloga u uređenju odnosa između ugovornih stranaka u pravnom prometu.

Ako se drastično promijene tržišni uvjeti, cijene ili tečajevi, smijem li tražiti od suda da prilagodi ugovor?

Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Interesira me na koji se način sklapa ugovor s osiguravajućim društvom i je li polica dokaz ili sam ugovor.

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Pitam se jesu li takve klauzule dopuštene i koliko se može tražiti kao ugovorna kazna.