Kako izgleda postupak prisilne naplate poreznih dugova?

Čujem da neke države visoko oporezuju nasljeđivanje, pa me zanima vrijedi li to i u Hrvatskoj, primjerice između roditelja i djece.

Tvrtka planira platiti stručna usavršavanja za radnike, pa me zanima hoće li se to priznavati pri obračunu poreza na dobit.

Radim kao freelancer za američke klijente, pa me zanima moram li platiti porez u Hrvatskoj i mogu li izbjeći dvostruko oporezivanje.

Iznajmljujem svoj stan u Rovinju turistima putem Airbnb-a tijekom ljetnih mjeseci, a dosad nisam prijavljivao taj prihod jer sam mislio da se odnosi samo na ”sobe za iznajmljivanje” registrirane kod turističke zajednice, dok ja to radim povremeno i neformalno. Netko mi je rekao da bih zbog toga mogao imati ozbiljnih problema s Poreznom upravom. Kakve su moje obveze i koliko je ozbiljna situacija ako nisam ništa prijavljivao?

Za neke natječaje traže mi dokument koji potvrđuje da nemam nepodmirenih obveza prema državi.

Razmišljam voditi detaljne poslovne knjige iako sam samo obrtnik, jer imam više prihoda i troškova. Postoje li porezne koristi?

Dobio sam od Porezne uprave neki akt nazvan 'porezno rješenje'. Zanima me što time zapravo uređuju i moram li postupiti po njemu.

Moja tvrtka za marketinške usluge iz Zagreba redovito organizira poslovne večere s klijentima radi sklapanja ugovora, a Porezna uprava je tijekom nadzora osporila 60% naših troškova reprezentacije iz prošle godine, tvrdeći da nismo dostatno dokumentirali poslovnu svrhu svake pojedine večere. Sada nam prijeti dodatni porez na dobit i kamate na taj iznos. Kako se ispravno dokumentiraju troškovi reprezentacije da bi bili porezno priznati?

Ako pružam IT ili konzultantske usluge klijentu iz druge zemlje EU, moram li zaračunati hrvatski PDV?