Sadržaj iz umjetne inteligencije: tko je vlasnik, smijete li ga koristiti i što morate označiti

Logotip iz generatora slika, blog napisan uz chatbot, glazbena podloga za reklamu koju je skladao algoritam. Zvuči kao ušteda vremena i novca – dok netko ne kopira „vaš” logotip ili dok ne stigne dopis da ste povrijedili tuđe pravo. Pitanja autorskog prava i umjetne inteligencije više nisu teorija: od 2. kolovoza primjenjuju se pravila o transparentnosti iz europskog Akta o umjetnoj inteligenciji, a hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i dalje određuje tko je autor.

Evo što to znači za tvrtke, kreativce i marketinške timove.

1. Tko je autor po hrvatskom pravu

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima jasno kaže: autorsko pravo pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. Djelo mora biti originalna intelektualna tvorevina s individualnim obilježjem autora.

Računalni program, tvrtka ili algoritam stoga ne mogu biti autor. Tvrtka može biti nositelj imovinskih prava, ali samo ako ih je stekla od čovjeka – primjerice ugovorom ili iz radnog odnosa.

2. Je li AI sadržaj zaštićen

Ako ste upisali kratku uputu i prihvatili prvo što je alat izbacio, rezultat u pravilu nije autorsko djelo. Nema ljudske kreativne odluke koja bi mu dala individualno obilježje.

Praktična posljedica: takav sadržaj može kopirati i konkurencija, a vi teško možete tvrditi povredu autorskog prava.

3. Kada čovjek ipak ima autorsko pravo

AI često nije autor, nego alat – kao fotoaparat ili program za obradu slike. Zaštitu može imati ono što je čovjek kreativno unio:

• vlastiti tekst ili crtež koji je AI samo doradio,
• odabir i raspored više rezultata u novu cjelinu,
• značajno uređivanje, prepravljanje i dopunjavanje rezultata.

Zato je pametno dokumentirati proces: čuvajte skice, verzije, upute i bilješke o tome što ste sami mijenjali. U sporu je to dokaz vašeg doprinosa.

4. Može li AI povrijediti tuđe pravo

Može. Ako rezultat prepoznatljivo reproducira tuđu fotografiju, ilustraciju, tekst ili glazbu, odgovornost za korištenje snosi onaj tko ga objavi – a ne alat. Isto vrijedi za lik poznate osobe ili zaštićeni žig.

Prije komercijalne uporabe provjerite: sliči li rezultat nekom poznatom djelu, sadrži li tuđi znak ili lik i dopuštaju li uvjeti alata komercijalnu uporabu.

5. Smiju li modeli učiti na vašim djelima

Hrvatski zakon, u skladu s europskom direktivom, dopušta rudarenje teksta i podataka iz zakonito dostupnih djela. No nositelj prava može tu uporabu izričito pridržati – i to na strojno čitljiv način kad je djelo javno objavljeno na internetu (npr. u uvjetima korištenja i u tehničkim oznakama stranice).

Ako ne želite da se vaši tekstovi ili fotografije koriste za treniranje modela, rezervu prava postavite jasno i na više mjesta. Kašnjenje se ne može popraviti unatrag.

6. Što traži Akt o umjetnoj inteligenciji

Europski Akt o umjetnoj inteligenciji izmijenjen je tzv. digitalnim omnibusom, koji je stupio na snagu 27. srpnja. Omnibus je odgodio pravila za visokorizične sustave, ali nije odgodio obveze transparentnosti:

• korisnik mora znati da razgovara s AI sustavom, a ne s čovjekom,
• sintetski sadržaj (slike, zvuk, video, tekst) mora biti strojno označen kao umjetno stvoren,
• deepfake sadržaj mora biti jasno označen kad ga objavljujete.

Obveze se primjenjuju od 2. kolovoza. Za strojno označavanje sadržaja iz generativnih sustava koji su na tržištu bili prije tog datuma predviđen je prijelazni rok do 2. prosinca.

7. Kako se zaštititi u ugovorima

Ako naručujete dizajn, tekstove ili kampanje, u ugovor upišite:

1. smije li izvođač koristiti AI alate i koje,
2. jamči li da rezultat ne povređuje tuđa prava,
3. tko snosi odgovornost ako treća osoba istakne zahtjev,
4. koja prava prenosi i u kojem opsegu,
5. obvezu označavanja AI sadržaja tamo gdje to propisi traže.

8. Primjer iz prakse

Mala agencija napravila je klijentu logotip u generatoru slika. Klijent ga je stavio na proizvode, a nekoliko mjeseci kasnije konkurent je počeo koristiti gotovo isti znak. Agencija nije mogla dokazati vlastiti kreativni doprinos, a znak nije bio registriran kao žig.

Pouka: za važne znakove AI je dobar početak, ali ne i kraj – doradite rezultat, dokumentirajte rad i registrirajte žig.

9. Mitovi o AI-ju i autorskom pravu

• „Platio sam pretplatu, dakle sve što AI napravi moje je.” Uvjeti alata ne mogu stvoriti autorsko pravo tamo gdje ga zakon ne priznaje.
• „Ako je AI napravio, ne može povrijediti tuđe pravo.” Može, a odgovara onaj tko sadržaj koristi.
• „Oznake AI sadržaja su preporuka.” Za određene situacije to je zakonska obveza od 2. kolovoza.

10. Pitanja i odgovori