Lišenje roditeljske skrbi: zašto sud odbija i što zapravo radi

Lišenje roditeljske skrbi: zašto sud najčešće odbije prijedlog

0
0
27

Otac dijete nije vidio tri godine, ne plaća uzdržavanje, ne javlja se — a sud je prijedlog za lišenje roditeljske skrbi odbio. To nije greška suda. To je zakon: lišenje nije kazna za lošeg roditelja, nego krajnja mjera koja se izriče tek kad su iscrpljene sve blaže. Evo što zapravo treba da bi prošlo.

čl. 170.Obiteljskog zakona
Ultima ratiotek kad blaže mjere ne pomognu
Izvanparničnipostupak, ne parnica
Povratnopravo se može vratiti

Zakonski standard je vrlo visok

Prema članku 170. Obiteljskog zakona, sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kada utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. Slučajevi u kojima se to smatra ostvarenim razrađeni su člankom 171.

🚫 Obratite pažnju na dvije riječi

„Zloupotrebljava“ i „grubo krši“. Ne „ne trudi se“. Ne „nije dobar otac“. Ne „nezainteresiran je“.

U sudskoj praksi prijedlozi redovito padaju upravo na ovome: sud utvrdi da roditelj nije zloupotrebljavao niti grubo kršio roditeljsku odgovornost, dužnost i prava — pa ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 170. i 171. i prijedlog odbije kao neosnovan.

Načelo razmjernosti — pravi razlog odbijanja

Lišenje roditeljske skrbi najteža je mjera obiteljskopravne zaštite koju hrvatsko pravo poznaje. Zato je Obiteljski zakon veže uz načelo razmjernosti (čl. 128.): tijelo mora izabrati mjeru koja je razmjerna težini povrede i cilju koji se štiti.

⚠️ Zašto se traži da su blaže mjere iscrpljene

Lišenje se izriče tek kada su iscrpljene sve druge mogućnosti pomoći i potpore roditelju i kada je jasno da daljnje ostvarivanje roditeljske skrbi tog roditelja nije u interesu djeteta.

U praksi to znači: ako ranije nisu izricane mjere obiteljskopravne zaštite — poput nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi — sud će prijedlog vrlo vjerojatno odbiti. Ne zato što se slaže s roditeljem, nego zato što redoslijed nije poštovan.

U žalbenim postupcima upravo se to i prigovara: da je mjera lišenja izrečena prije nego je uopće utvrđeno jesu li prethodne mjere iscrpljene.

I ustavni okvir gura u istom smjeru

Lišenje roditeljske skrbi je miješanje u pravo na poštovanje obiteljskog života. Država je dužna uspostaviti pravičnu ravnotežu, a sud mora dati dostatne i relevantne razloge koji pokazuju da je mjera bila nužna za zaštitu djeteta — i da nije nerazmjerna težini povrede.

Prevedeno: sudac koji lako oduzme roditeljsku skrb riskira da mu odluku ukinu. Sudac koji je ne oduzme — ne riskira ništa. To objašnjava statistiku bolje od bilo kojeg zakonskog teksta.

Odbijen prijedlog nije kraj — nego pogrešan redoslijed

Većina prijedloga pada jer nedostaje dokumentirana povijest mjera. Pronađite odvjetnika za obiteljsko pravo na Odvjetnici-hr.com — 40 gradova.

Odvjetnik za obiteljsko pravo →
Cijeli katalog

4580+ zadovoljnih klijenata · Samo autentične recenzije

Što se smatra zloupotrebom ili grubim kršenjem

Zakon te slučajeve nabraja. U bitnome se svode na tri skupine:

Skupina Tipični primjeri
Zloupotreba roditeljske skrbi Tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom — uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji; spolno zlostavljanje; drugi oblici grubog zlouporabljavanja djetetovih prava
Napuštanje djeteta Roditelj koji ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi, a za to nema osobito opravdan razlog
Neodgovarajuća skrb Ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi; ne pridržava se mjera koje je radi zaštite djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo; kontinuirano neispunjavanje roditeljskih dužnosti, uključujući neizvršavanje obveze uzdržavanja
💡 Neplaćanje uzdržavanja jest osnova — ali rijetko sama

U sudskoj praksi ima odluka u kojima je roditelj lišen prava na roditeljsku skrb upravo zbog neizvršavanja obveze uzdržavanja. Dakle to nije nemoguće.

Ali ključna je razlika: dokumentirano, dugotrajno i utvrđeno neizvršavanje — s ovršnim postupkom, izvješćima i prethodnim mjerama iza sebe. Nije isto reći „ne plaća“ i pokazati spis u kojem to piše godinama unatrag.

Tko može pokrenuti postupak

1Hrvatski zavod za socijalni raddužan je pokrenuti postupak čim sazna za okolnosti koje ga opravdavaju. To nije njegova mogućnost, nego obveza.
2Drugi roditelj — može ga pokrenuti.
3Dijete — može ga pokrenuti samo.
4Sud — po službenoj dužnosti.
💡 Najpametniji potez: neka postupak pokrene Zavod

Prijedlog Zavoda ima drukčiju težinu od prijedloga bivše supruge — jer iza njega stoji spis, stručni tim i utvrđene činjenice.

Zato prvi korak često nije sud, nego prijava Zavodu i inzistiranje da se izreknu mjere. Time gradite upravo onaj dosje bez kojeg sud lišenje neće izreći.

Blaže mjere koje treba proći

Obiteljski zakon nudi ljestvicu mjera obiteljskopravne zaštite — od najblažih prema najtežima. Lišenje je na samom vrhu.

  • Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju roditeljske skrbi
  • Stručna pomoć i potpora u ostvarivanju roditeljske skrbi
  • Intenzivna stručna pomoć i nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi — mjera koja se izriče na određeno vrijeme, primjerice godinu dana
  • Zabrana približavanja djetetu — sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki, djedu, bratu ili sestri koji ne živi s djetetom da mu se neovlašteno približava na određenim mjestima ili na određenu udaljenost te da ga uznemirava
  • Lišenje prava na roditeljsku skrb — krajnja mjera
⚠️ I roditelj koji „samo gleda“ odgovara

Zakon poznaje i mjeru prema roditelju koji nije zaštitio dijete od drugog roditelja koji zloupotrebljava roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava. Sud će i njemu izreći odgovarajuću mjeru, vodeći računa o okolnostima slučaja.

Pasivnost pred nasiljem nije neutralnost.

Lišenje nije trajno

Ovo iznenađuje obje strane. Pravo na roditeljsku skrb vratit će se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeto. Mjera nije doživotna presuda — ona je odgovor na stanje koje se može promijeniti.

💡 Zaštita djeteta nakon punoljetnosti

Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice rođenih. Dijete ne nosi taj podatak kroz život.

Što raditi ako je prijedlog odbijen

1Pročitajte obrazloženje. Je li sud rekao da uvjeti iz čl. 170. i 171. nisu ispunjeni — ili da prethodne mjere nisu iscrpljene? To su dva potpuno različita odgovora.
2Pokrenite ovrhu za uzdržavanje — ako je već niste. Bez ovršnog spisa „ne plaća“ je tvrdnja, a ne dokaz.
3Tražite od Zavoda izricanje mjera. Upozorenje, stručna pomoć, nadzor. Svaka izrečena mjera je stepenica prema lišenju.
4Dokumentirajte izostanak. Poruke, pozivi, propušteni termini viđanja, izostanci s važnih događaja — sve što pokazuje obrazac, a ne izolirani incident.
5Razmislite o cilju. Ako vam treba samo mogućnost odlučivanja o školi, liječniku ili putovanju bez oca — možda ne trebate lišenje, nego izmjenu odluke o roditeljskoj skrbi. To je puno lakši put.
🚫 Jedan nusučinak koji se često previdi

Lišenje roditeljske skrbi ne ukida obvezu uzdržavanja djeteta. Ali mijenja odnos djeteta i roditelja i u drugim područjima — uključujući nasljedne posljedice.

Prije nego što krenete, jasno definirajte što točno želite postići. Vrlo često se cilj — samostalno odlučivanje o djetetu — postiže brže i sigurnije drugim putem.

Često postavljana pitanja

Otac ne viđa dijete godinama i ne plaća. Može li se lišiti roditeljske skrbi?

Moguće je, ali nije automatski. Sud će lišiti roditeljske skrbi samo kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, u slučajevima propisanim čl. 170. i 171. Obiteljskog zakona. Lišenje je krajnja mjera koja se izriče tek kad su iscrpljene sve druge mogućnosti pomoći i potpore roditelju.

Zašto je sud odbio moj prijedlog?

Najčešće iz dva razloga: sud je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 170. i 171. Obiteljskog zakona, ili da prethodne, blaže mjere obiteljskopravne zaštite nisu bile izrečene i iscrpljene. Lišenje je vezano uz načelo razmjernosti iz čl. 128. Obiteljskog zakona.

Tko može pokrenuti postupak lišenja?

Hrvatski zavod za socijalni rad — koji je to dužan učiniti čim sazna za okolnosti koje opravdavaju lišenje — te drugi roditelj, dijete ili sud po službenoj dužnosti. Postupak se vodi kao izvanparnični.

Je li lišenje roditeljske skrbi trajno?

Ne. Pravo na roditeljsku skrb vratit će se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeto. Uz to, nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice rođenih.

Prestaje li obveza uzdržavanja lišenjem?

Ne. Lišenje prava na roditeljsku skrb ne ukida obvezu uzdržavanja djeteta.

Ulazi li izloženost nasilju među odraslima?

Da. Tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom obuhvaća i izloženost djeteta nasilju među odraslim članovima obitelji. Zakon poznaje i mjeru prema roditelju koji nije zaštitio dijete od drugog roditelja koji zloupotrebljava roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava.

Postoji li blaža mjera ako drugi roditelj uznemirava dijete?

Da. Sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki, djedu, bratu ili sestri koji ne živi s djetetom da mu se neovlašteno približava na određenim mjestima ili na određenu udaljenost te da ga uznemirava. Postupak može pokrenuti Zavod, roditelj ili dijete.

Zaključak

Lišenje roditeljske skrbi u Hrvatskoj nije nagrada za strpljivog roditelja ni kazna za neodgovornog. To je zaštitna mjera za dijete — i upravo zato je postavljena tako visoko.

Sud gleda dvije stvari: je li standard „zloupotrebljava ili grubo krši“ stvarno ostvaren, i jesu li blaže mjere iscrpljene. Bez toga prijedlog pada, koliko god priča bila teška. A većina ljudi izgubi upravo zato što su krenuli s vrha ljestvice umjesto s njezina dna.

Pronađite odvjetnika za obiteljsko pravo

Odvjetnici-hr.com je hrvatska platforma za pretraživanje odvjetnika. Profili s cijenama, kontaktima i samo autentičnim recenzijama u 40 gradova.

Obiteljsko pravo →
Cijeli katalog

Samo autentične recenzije · Iskusni stručnjaci

Izvori: Obiteljski zakon (»Narodne novine«, br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 – Odluka Ustavnog suda RH, 156/23) — čl. 128 (načelo razmjernosti), mjere obiteljskopravne zaštite, čl. 170 (lišenje prava na roditeljsku skrb), čl. 171 (slučajevi), zabrana približavanja djetetu, vraćanje prava na roditeljsku skrb; Zakon o izvanparničnom postupku; Ustav Republike Hrvatske — čl. 35; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda — čl. 8; sudska praksa hrvatskih sudova i Ustavnog suda RH.

Materijal ima opći informativni karakter i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj obratite se odvjetniku na Odvjetnici-hr.com.

Korisne informacije

Sporazumni razvod i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi

Napisali ste plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, potpisali ga i odahnuli. Loša vijest: dok ga sud ne odobri, to je samo papir — nema snagu ovršne isprave i s njim ne možete kod javnog bilježnika ni ovrhovoditelja. A rok za podnošenje sudu je šest mjeseci od okončanja obveznog savjetovanja. 6 mjesecirok za odobrenje plana 3 […]

0
0
22

Alimentacija 2026: koji iznosi zapravo vrijede danas

U svibnju 2026. mediji su objavili nove iznose alimentacije: 246, 290 i 319 eura. Ima samo jedan problem — ta odluka još nije objavljena u »Narodnim novinama«. Na snazi je i dalje odluka iz 2025. s iznosima 224, 264 i 290 eura. Ako se pozivate na krive brojke pred sudom, to nije sitnica. 224 €dijete […]

0
0
46

Ravnopravnost roditelja nakon razvoda

Razvod braka jedna je od najtežih životnih prekretnica, posebice kada su u pitanju djeca. U vrtlogu emocija, pravnih zavrzlama i novih početaka, često se zaboravlja jedna ključna stvar: brak se možda raspada, ali roditeljstvo nikada ne prestaje. I upravo tu dolazi do izražaja tema koja je od neprocjenjive važnosti za budućnost vaše djece i vaše […]

0
0
131

Obiteljsko pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Obiteljsko pravo u Hrvatskoj uređuje brak, razvod, roditeljsku skrb, uzdržavanje, posvojenje i zaštitu djece. Temeljni propisi su Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi i relevantne međunarodne konvencije poput Konvencije o pravima djeteta.U rujnu 2025. donesene su važne izmjene koje donose brže postupke razvoda, jaču zaštitu djece i digitalizaciju procedura u obiteljskim sporovima. Najvažnije novosti […]

0
0
618

Trebaju li roditelji plaćati alimentaciju nakon navršenih 18 godina?

Jedno od najcescih pitanja u obiteljskom pravu u Hrvatskoj glasi: “Prestaje li obveza placanja alimentacije kada dijete navrsi 18 godina?” Kratak odgovor glasi: ne uvijek. Iako dijete s 18 godina postaje punoljetno, to ne znaci automatski da roditelj vise nije duzan financijski ga uzdrzavati. U ovom clanku objasnit cemo sto tocno kaze Zakon o obitelji, […]

1
0
1459

Odgovornost državnih službenika za nezakonite odluke

Jeste li se ikada našli u situaciji da vam je život ili poslovanje otežano zbog pogrešne, nepravične ili, što je najgore, nezakonite odluke nekog državnog službenika? Vjerojatno da. Nažalost, takve situacije nisu rijetkost, a posljedice mogu biti dalekosežne – od financijskih gubitaka do propuštenih prilika i narušenog zdravlja. Upravo zato je tema **odgovornosti državnih službenika […]

0
0
31

Eksproprijacija agrarnog zemljišta – prava vlasnika u Hrvatskoj

Gubitak dijela ili cijelog imanja, posebice poljoprivrednog zemljišta koje je često plod dugogodišnjeg rada i obiteljskog nasljeđa, može biti jedno od najtežih iskustava za svakog vlasnika. Pomisao da vam država može oduzeti vaše zemljište, čak i uz naknadu, izaziva strah i nesigurnost. No, važno je razumjeti: niste sami i niste bespomoćni. Proces eksproprijacije agrarnog zemljišta […]

0
0
50

Nasljeđivanje duga: hoće li vam uzeti i drugi stup?

„Odgovaram samo do visine naslijeđene imovine“ — točno. Ali dvije stvari koje uz to ne piše nigdje: odgovarate i vlastitom imovinom do tog iznosa, a sud će na granicu paziti samo ako je vi istaknete. Uz to, naslijeđena sredstva drugog stupa nisu zaštićena od ovrhe i ne mogu ići na zaštićeni račun. Do visinenaslijeđene imovine […]

0
0
15

Međunarodno privatno pravo u Hrvatskoj: pravila i novosti 2025

Uvod Međunarodno privatno pravo u Hrvatskoj uređuje odnose s međunarodnim elementom – kada jedna ili obje stranke dolaze iz različitih država ili kada pravni posao ima međunarodni karakter (npr. brak stranaca, ugovori s inozemnim tvrtkama, nasljeđivanje imovine u drugoj zemlji).Glavni propis je Zakon o međunarodnom privatnom pravu, uz primjenu europskih uredbi (npr. Bruxelles I bis, […]

0
0
65

Kako tužiti za klevetu: Pravni vodič za Hrvatsku

Kleveta, koja uključuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, ozbiljan je pravni prekršaj u Hrvatskoj. Prema kaznenom i građanskom pravu, žrtve klevete imaju pravo na zaštitu i naknadu štete. Što je kleveta prema hrvatskom pravu? Kleveta se definira kao iznošenje ili širenje neistinitih informacija koje mogu štetiti časti, ugledu ili dostojanstvu druge osobe. Ovo […]

2
0
2390

Agrarno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Agrarno pravo u Hrvatskoj regulira odnose vezane uz zemljište, poljoprivrednu proizvodnju, korištenje prirodnih resursa i državne potpore poljoprivrednicima. U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o poljoprivredi, čime se uvodi modernija regulacija raspolaganja zemljištem i potpora domaćim proizvođačima. Najvažnije novosti u 2025. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem Općine […]

0
0
81

Pomorsko pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Pomorsko pravo u Hrvatskoj uređuje pravni režim pomorskog dobra, plovidbu, brodove, odgovornost brodara, pomorske nesreće i radna prava pomoraca. Temeljni propisi su Pomorski zakonik, Zakon o lučkim kapetanijama, Zakon o sigurnosti plovidbe, te relevantne međunarodne konvencije (SOLAS, MARPOL, UNCLOS).U rujnu 2025. donesene su izmjene koje se odnose na digitalnu registraciju brodova, jaču zaštitu okoliša […]

0
0
271
Povratak na sve članke