Odvjetnici-hr.com 
Sadržaj iz umjetne inteligencije: tko je vlasnik, smijete li ga koristiti i što morate označiti
Logotip iz generatora slika, blog napisan uz chatbot, glazbena podloga za reklamu koju je skladao algoritam. Zvuči kao ušteda vremena i novca – dok netko ne kopira „vaš” logotip ili dok ne stigne dopis da ste povrijedili tuđe pravo. Pitanja autorskog prava i umjetne inteligencije više nisu teorija: od 2. kolovoza primjenjuju se pravila o transparentnosti iz europskog Akta o umjetnoj inteligenciji, a hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i dalje određuje tko je autor.
Evo što to znači za tvrtke, kreativce i marketinške timove.
- Prema hrvatskom zakonu autor može biti samo fizička osoba koja je stvorila djelo.
- Sadržaj koji je AI generirao bez stvarnog kreativnog doprinosa čovjeka u pravilu nije zaštićen autorskim pravom.
- Ako je čovjek kreativno oblikovao rezultat (odabir, uređivanje, kombiniranje), zaštitu može imati upravo taj ljudski doprinos.
- Nositelji prava mogu se strojno čitljivo usprotiviti tome da se njihova djela koriste za rudarenje teksta i podataka, pa tako i za treniranje modela.
- Obveze transparentnosti iz Akta o umjetnoj inteligenciji primjenjuju se od 2. kolovoza; za označavanje sadržaja iz sustava koji su već bili na tržištu predviđen je prijelazni rok do 2. prosinca.
1. Tko je autor po hrvatskom pravu
2. Je li AI sadržaj zaštićen
3. Kada čovjek ipak ima autorsko pravo
4. Može li AI povrijediti tuđe pravo
5. Smiju li modeli učiti na vašim djelima
6. Što traži Akt o umjetnoj inteligenciji
7. Kako se zaštititi u ugovorima
8. Primjer iz prakse
9. Mitovi o AI-ju i autorskom pravu
10. Pitanja i odgovori
1. Tko je autor po hrvatskom pravu
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima jasno kaže: autorsko pravo pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. Djelo mora biti originalna intelektualna tvorevina s individualnim obilježjem autora.
Računalni program, tvrtka ili algoritam stoga ne mogu biti autor. Tvrtka može biti nositelj imovinskih prava, ali samo ako ih je stekla od čovjeka – primjerice ugovorom ili iz radnog odnosa.
2. Je li AI sadržaj zaštićen
Ako ste upisali kratku uputu i prihvatili prvo što je alat izbacio, rezultat u pravilu nije autorsko djelo. Nema ljudske kreativne odluke koja bi mu dala individualno obilježje.
Praktična posljedica: takav sadržaj može kopirati i konkurencija, a vi teško možete tvrditi povredu autorskog prava.
3. Kada čovjek ipak ima autorsko pravo
AI često nije autor, nego alat – kao fotoaparat ili program za obradu slike. Zaštitu može imati ono što je čovjek kreativno unio:
- vlastiti tekst ili crtež koji je AI samo doradio,
- odabir i raspored više rezultata u novu cjelinu,
- značajno uređivanje, prepravljanje i dopunjavanje rezultata.
Zato je pametno dokumentirati proces: čuvajte skice, verzije, upute i bilješke o tome što ste sami mijenjali. U sporu je to dokaz vašeg doprinosa.
4. Može li AI povrijediti tuđe pravo
Može. Ako rezultat prepoznatljivo reproducira tuđu fotografiju, ilustraciju, tekst ili glazbu, odgovornost za korištenje snosi onaj tko ga objavi – a ne alat. Isto vrijedi za lik poznate osobe ili zaštićeni žig.
Prije komercijalne uporabe provjerite: sliči li rezultat nekom poznatom djelu, sadrži li tuđi znak ili lik i dopuštaju li uvjeti alata komercijalnu uporabu.
5. Smiju li modeli učiti na vašim djelima
Hrvatski zakon, u skladu s europskom direktivom, dopušta rudarenje teksta i podataka iz zakonito dostupnih djela. No nositelj prava može tu uporabu izričito pridržati – i to na strojno čitljiv način kad je djelo javno objavljeno na internetu (npr. u uvjetima korištenja i u tehničkim oznakama stranice).
Ako ne želite da se vaši tekstovi ili fotografije koriste za treniranje modela, rezervu prava postavite jasno i na više mjesta. Kašnjenje se ne može popraviti unatrag.
Netko koristi vaš sadržaj ili vas optužuje za povredu?
Registracija žiga, ugovori o korištenju AI sadržaja, odgovori na opomene i sudska zaštita autorskog prava — odvjetnici s odvjetnici-hr.com pomoći će vam zaštititi vaš kreativni rad.
6. Što traži Akt o umjetnoj inteligenciji
Europski Akt o umjetnoj inteligenciji izmijenjen je tzv. digitalnim omnibusom, koji je stupio na snagu 27. srpnja. Omnibus je odgodio pravila za visokorizične sustave, ali nije odgodio obveze transparentnosti:
- korisnik mora znati da razgovara s AI sustavom, a ne s čovjekom,
- sintetski sadržaj (slike, zvuk, video, tekst) mora biti strojno označen kao umjetno stvoren,
- deepfake sadržaj mora biti jasno označen kad ga objavljujete.
Obveze se primjenjuju od 2. kolovoza. Za strojno označavanje sadržaja iz generativnih sustava koji su na tržištu bili prije tog datuma predviđen je prijelazni rok do 2. prosinca.
7. Kako se zaštititi u ugovorima
Ako naručujete dizajn, tekstove ili kampanje, u ugovor upišite:
- smije li izvođač koristiti AI alate i koje,
- jamči li da rezultat ne povređuje tuđa prava,
- tko snosi odgovornost ako treća osoba istakne zahtjev,
- koja prava prenosi i u kojem opsegu,
- obvezu označavanja AI sadržaja tamo gdje to propisi traže.
8. Primjer iz prakse
Mala agencija napravila je klijentu logotip u generatoru slika. Klijent ga je stavio na proizvode, a nekoliko mjeseci kasnije konkurent je počeo koristiti gotovo isti znak. Agencija nije mogla dokazati vlastiti kreativni doprinos, a znak nije bio registriran kao žig.
Pouka: za važne znakove AI je dobar početak, ali ne i kraj – doradite rezultat, dokumentirajte rad i registrirajte žig.
9. Mitovi o AI-ju i autorskom pravu
- „Platio sam pretplatu, dakle sve što AI napravi moje je.” Uvjeti alata ne mogu stvoriti autorsko pravo tamo gdje ga zakon ne priznaje.
- „Ako je AI napravio, ne može povrijediti tuđe pravo.” Može, a odgovara onaj tko sadržaj koristi.
- „Oznake AI sadržaja su preporuka.” Za određene situacije to je zakonska obveza od 2. kolovoza.
10. Pitanja i odgovori
Može li umjetna inteligencija biti autor?
Ne. Prema hrvatskom zakonu autor je samo fizička osoba koja je stvorila djelo.
Je li tekst iz chatbota zaštićen autorskim pravom?
U pravilu nije, ako nema stvarnog kreativnog doprinosa čovjeka. Zaštitu može imati ljudski dio – vlastiti tekst, značajna dorada ili kreativan odabir i raspored.
Smijem li AI sliku koristiti u reklami?
Možete, ako uvjeti alata to dopuštaju i ako slika ne povređuje tuđa prava. Provjerite i obvezu označavanja sintetskog i deepfake sadržaja.
Kako zabraniti da AI uči na mojim tekstovima?
Izričito pridržite pravo na rudarenje teksta i podataka, za javno objavljena djela na strojno čitljiv način, primjerice u uvjetima korištenja i tehničkim oznakama stranice.
Od kada moram označavati AI sadržaj?
Obveze transparentnosti iz Akta o umjetnoj inteligenciji primjenjuju se od 2. kolovoza, uz prijelazni rok do 2. prosinca za strojno označavanje sadržaja iz sustava koji su već bili na tržištu.
Sadržaje za odvjetnici-hr.com pripremaju i provjeravaju odvjetnici i pravnici. Također izrađujemo i pravno provjeravamo web-stranice „ključ u ruke“ — od strukture do tekstova koji se sviđaju korisnicima i tražilicama.
Korisne informacije
Zaštita autorskih prava u digitalnom dobu
U današnjem digitalnom dobu, stvaranje sadržaja nikada nije bilo lakše. Od inovativnih softverskih rješenja i mobilnih aplikacija, preko blogova, podcasta i videozapisa, pa sve do jedinstvenih grafičkih rješenja i glazbe – vaša kreativnost je vaš najvrjedniji resurs. No, s lakoćom dijeljenja dolazi i rizik. Vaša djela, plodovi sati, dana ili čak godina truda i investicija, […]
Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj: zaštita i novosti 2025
Uvod Intelektualno vlasništvo obuhvaća prava koja štite stvaralaštvo uma – patente, žigove, industrijski dizajn, autorska prava i druga nematerijalna dobra. U Hrvatskoj ovaj sustav uređuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o žigu, Zakon o patentu i niz drugih propisa.U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se jača digitalna zaštita autorskih djela, uvode […]
Obiteljsko pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod Obiteljsko pravo u Hrvatskoj uređuje brak, razvod, roditeljsku skrb, uzdržavanje, posvojenje i zaštitu djece. Temeljni propisi su Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi i relevantne međunarodne konvencije poput Konvencije o pravima djeteta.U rujnu 2025. donesene su važne izmjene koje donose brže postupke razvoda, jaču zaštitu djece i digitalizaciju procedura u obiteljskim sporovima. Najvažnije novosti […]
Koliko iznosi minimalna plaća 2026. i što morate znati
Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto — 80 eura više nego 2025., odnosno rast od 8,25 %. No iza tog broja kriju se detalji na kojima se u praksi najviše griješi: što se uopće ubraja u minimalac, a što se mora platiti povrh njega, vrijedi li stari ugovor s nižim […]
Obrazovno pravo u Hrvatskoj: novosti i praksa 2025
Uvod Obrazovno pravo u Hrvatskoj obuhvaća propise koji uređuju sustav predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, prava i obveze učenika, roditelja, nastavnika te djelovanje obrazovnih ustanova. Najvažniji propisi su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te niz pravilnika i podzakonskih akata.U rujnu 2025. donijete […]
Ovrha i blokada računa: što je zaštićeno i kako to dobiti
U Hrvatskoj je više od 300 tisuća blokiranih. Zaštita postoji — ali ne uključuje se sama: zaštićeni račun morate zatražiti. A dvije stvari iznenađuju gotovo svakoga: zaštita se računa od prosječne plaće u RH, a ne od vaše, i možete je tražiti prije nego vam račun uopće blokiraju. 2/3prosječne neto plaće — obični dug 1/2zakonsko […]
Kako funkcionira osiguranje u složenim štetama
Zamislite scenarij: katastrofa je pogodila vašu imovinu. Možda požar koji se proširio na susjedne objekte, poplava koja je oštetila strukturu i vrijednu opremu, ili složeni kvar koji je doveo do dugotrajnog prekida poslovanja. U takvim trenucima, osim šoka i stresa zbog same štete, suočavate se s dodatnom razinom neizvjesnosti: kako funkcionira osiguranje u složenim štetama? […]
Ugovori o najmu: najčešće zamke
Zamislite ovo: pronašli ste savršeni stan, onaj s puno svjetla, u kvartu koji ste oduvijek željeli. Uzbuđenje raste, već zamišljate kako uređujete dnevnu sobu i ispijate jutarnju kavu na balkonu. No, prije nego što ključevi postanu vaši, pred vama je jedan dokument koji može biti ili vaš najbolji prijatelj ili izvor budućih glavobolja – ugovor […]
Kako tužiti za klevetu: Pravni vodič za Hrvatsku
Kleveta, koja uključuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, ozbiljan je pravni prekršaj u Hrvatskoj. Prema kaznenom i građanskom pravu, žrtve klevete imaju pravo na zaštitu i naknadu štete. Što je kleveta prema hrvatskom pravu? Kleveta se definira kao iznošenje ili širenje neistinitih informacija koje mogu štetiti časti, ugledu ili dostojanstvu druge osobe. Ovo […]
Što učiniti ako postanete žrtva prijevare u Hrvatskoj?
U digitalnom dobu sve je više građana Hrvatske pogođeno raznim oblicima prijevara – od internetskih i bankovnih prevara do krađe identiteta. Samo u 2023. godini Policija je zaprimila više od 15.000 prijava kaznenih djela prijevare, a procijenjena šteta premašila je 30 milijuna eura. Znati kako brzo i pravilno reagirati ključno je za zaštitu vaših prava […]
Osigurateljno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod Osigurateljno pravo u Hrvatskoj uređuje odnose između osiguratelja i osiguranika, prava i obveze iz ugovora o osiguranju te pravnu zaštitu u slučaju sporova. Glavni propisi su Zakon o osiguranju, Zakon o obveznim odnosima i relevantne EU direktive (npr. Solvency II).U rujnu 2025. donijete su izmjene kojima se jača zaštita potrošača, digitalizira postupak sklapanja polica […]
Pravna podrška za strance u Hrvatskoj: pravila i praksa 2025
Uvod Hrvatska je postala privlačna destinacija za strance – bilo kao članica EU i Schengena, bilo kao turistička i investicijska zemlja. Stranci u Hrvatskoj često trebaju pravnu podršku u području boravišnih i radnih dozvola, kupnje nekretnina, osnivanja tvrtki, poreznih obveza i obiteljskih pitanja.U rujnu 2025. uvedene su važne izmjene koje pojednostavljuju procedure, digitaliziraju prijave i […]
