Koliko iznosi minimalna plaća 2026. i što morate znati

Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto — 80 eura više nego 2025., odnosno rast od 8,25 %. No iza tog broja kriju se detalji na kojima se u praksi najviše griješi: što se uopće ubraja u minimalac, a što se mora platiti povrh njega, vrijedi li stari ugovor s nižim iznosom i koliko minimalac iznosi za nepuno radno vrijeme. Objašnjavamo koliko je to neto, koliko košta poslodavca i koja su vaša prava ako minimalac ne dobivate.

1. Koliko iznosi minimalna plaća 2026.

Za 2026. godinu minimalna bruto plaća iznosi 1.050,00 eura za puno radno vrijeme. Utvrđena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske objavljenom u Narodnim novinama (NN 132/25) i stupila je na snagu 1. siječnja 2026.

Minimalna plaća je najniži bruto iznos koji poslodavac mora isplatiti radniku za puni mjesec rada u punom radnom vremenu, bez obzira na složenost posla. To je zakonski minimum ispod kojega se ne smije ići.

2. Koliko je porasla i kamo ide

U odnosu na 2025. godinu, kada je minimalna bruto plaća iznosila 970,00 eura, riječ je o povećanju od 80 eura, odnosno 8,25 %. Gledano šire, od 2024. do 2026. minimalac je narastao s 840 na 1.050 eura — kumulativno oko 25 % u dvije godine.

3. Bruto, neto i trošak poslodavca

Važno je razlikovati bruto od neto iznosa. 1.050 eura je bruto; neto koji radnik dobiva na račun je manji i ovisi o gradu ili općini stanovanja, jer lokalne samouprave određuju stopu poreza na dohodak. Za rezidenta Zagreba neto minimalac iznosi okvirno oko 799 eura.

Za poslodavca je pak relevantan ukupni trošak (tzv. bruto 2), koji uz bruto plaću uključuje i doprinose na plaću. Za minimalac 2026. taj ukupni trošak iznosi okvirno 1.223,25 eura.

Za radnika je najvažnija pouka da uvijek gleda bruto iznos kao referentnu točku, jer se upravo on uspoređuje sa zakonskim minimalcem. Neto na računu bit će manji i razlikovat će se od osobe do osobe. S druge strane, poslodavac planira trošak prema bruto 2 iznosu, koji je viši od bruto plaće za iznos doprinosa. Razumijevanje te tri razine — bruto 2 (trošak poslodavca), bruto (osnovica za usporedbu s minimalcem) i neto (ono što radnik dobiva) — pomaže izbjeći nesporazume pri pregovorima o plaći i pri provjeri platne liste.

4. Puno i nepuno radno vrijeme

Iznos od 1.050 eura odnosi se na puno radno vrijeme. Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu, minimalna plaća obračunava se razmjerno ugovorenom, odnosno stvarno odrađenom radnom vremenu.

Primjer: za polovicu punog radnog vremena minimalna bruto plaća iznosi 525,00 eura. Plaća se, dakle, obračunava prema stvarno odrađenim satima, a minimalac se računa proporcionalno.

5. Što ulazi, a što ne ulazi u minimalac

Ovdje se u praksi najviše griješi. Ključno pravilo: dodaci za posebne uvjete rada NE ulaze u minimalnu plaću — obračunavaju se povrh nje. U minimalac se, dakle, ne ubrajaju povećanja plaće za:

• prekovremeni rad;
• noćni rad;
• rad nedjeljom;
• rad blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi;
• otežane uvjete rada.

Razlog zbog kojeg zakon ovdje štiti radnika je jednostavan: dodaci za noćni rad, nedjelju ili prekovremeni sati plaćaju se zato što je taj rad teži ili nepovoljniji za radnika. Kada bi se njima „popunjavao“ minimalac, radnik bi za otežani rad zapravo dobivao istu osnovnu plaću kao i za redovan — čime bi dodatak izgubio smisao. Zato se osnovna plaća i dodaci gledaju odvojeno: prvo se provjerava doseže li osnovica minimalac, a tek se onda na to dodaju svi pripadajući dodaci. Upravo se na toj razlici u praksi vode brojni sporovi o plaći.

6. Stari ugovor s nižim iznosom

Čest slučaj: u ugovoru o radu iz ranijih godina piše niži iznos (primjerice tadašnji minimalac od 840 eura). Vrijedi li onda taj iznos?

7. Probni rad, pripravništvo, kolektivni ugovor

Nekoliko važnih pojašnjenja:

• Probni rad i pripravništvo ne znače da se za puni mjesec rada u punom radnom vremenu može ugovoriti iznos niži od minimalca.
• Varijabilni dodaci i stimulacije mogu se isplatiti, ali ne smiju zamijeniti minimalnu osnovnu bruto plaću.
• Kolektivni ugovori i interni akti koji propisuju veće iznose imaju prednost — ako oni jamče više, primjenjuje se povoljnije za radnika.

Za pojedine djelatnosti (npr. graditeljstvo, ugostiteljstvo, trgovina) proširenim kolektivnim ugovorom može biti utvrđen i viši najniži iznos plaće prema složenosti poslova.

8. Vaša prava ako minimalac ne dobivate

Ako vam poslodavac isplaćuje manje od zakonskog minimalca (ili „krije“ manjak kroz dodatke), imate pravo na razliku. Što možete učiniti:

• Provjerite obračun — usporedite osnovnu bruto plaću za puno radno vrijeme s propisanim minimalcem, odvojeno od dodataka.
• Pisano upozorite poslodavca i zatražite isplatu razlike.
• Obratite se inspekciji rada ako poslodavac ne postupi.
• Potražujte razliku sudskim putem — neisplaćena plaća zastarijeva, pa nemojte predugo čekati.

U svim tim koracima pomoć odvjetnika za radno pravo povećava izglede da brzo i u cijelosti naplatite ono što vam pripada.

9. Primjer iz prakse

Ilustrativna situacija. Radnica u ugostiteljstvu radi puno radno vrijeme, a na platnoj listi vidi da joj je „osnovica“ ispod 1.050 eura, dok se do minimalca dolazi tek dodavanjem dodataka za rad nedjeljom i blagdanom. To nije u skladu sa zakonom: dodaci se moraju obračunati povrh minimalca, a ne umjesto dijela osnovne plaće. Nakon što je pisano zatražila ispravak i, uz pomoć odvjetnika, uputila potraživanje, poslodavac je uskladio obračun i isplatio razliku unatrag.

Pouka: sama činjenica da „na kraju ispadne 1.050 eura“ ne znači da je obračun ispravan. Osnovna plaća mora dosezati minimalac sama za sebe, a dodaci idu iznad. Provjera platne liste često otkrije upravo ovakve nepravilnosti.

10. Mitovi o minimalnoj plaći

• „Minimalac je isti neto za sve.“ Nije: neto ovisi o mjestu prebivališta, osobnom odbitku i uzdržavanima.
• „Dodaci se mogu ubrojiti u minimalac.“ Ne: prekovremeni, noćni, nedjelja, blagdan i otežani uvjeti idu povrh minimalca.
• „Vrijedi iznos iz starog ugovora.“ Ne: poslodavac mora isplatiti minimalac propisan za 2026. (1.050 € bruto).
• „Na probnom radu može manje.“ Ne: ni probni rad ni pripravništvo ne dopuštaju iznos ispod minimalca za puni mjesec.
• „Za pola radnog vremena vrijedi puni minimalac.“ Ne: obračunava se razmjerno (za pola je to 525 € bruto).

11. Pitanja i odgovori