Što kada u ugovoru nema dogovora o rokovima, načinu plaćanja i isporuke?

Imam situaciju da sam nekome posudio novac usmeno, zanima me mogu li na sudu potraživati povrat bez pisanog dokaza.

Netko me prisilio ili me obmanuo da potpišem ugovor, mogu li ga poništiti?

Može li se sklopiti ugovor kojim se netko obvezuje na djelo koje je protuzakonito ili suprotno javnom poretku?

Čuo sam da ugovori vrijede samo za stranke, no postoje iznimke kad prava ostvaruju i treće osobe?

Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Pitam se jesu li ugovori koji se sklapaju masovno (poput telekom operatera) valjani, iako kupac nema mogućnost pregovora.

Ako jedno lice preuzima obvezu, a drugo nema nikakvu obvezu, kako se to pravno naziva?

Pitam se kako se regulira dob i mentalna sposobnost, te smije li maloljetna osoba potpisati kupoprodaju.

Čuo sam za 'delikt' i za 'povredu ugovora', jesu li to odvojena osnova za potraživanje naknade štete?