Sazivanje izvanredne skupštine d.o.o.-a na zahtjev manjinskog člana

Prema Zakonu o trgovačkim društvima, članovi društva s ograničenom odgovornošću čiji udjeli čine najmanje jednu desetinu temeljnog kapitala imaju pravo zahtijevati od uprave sazivanje skupštine radi razmatranja pitanja koja oni predlože, uz obvezno navođenje svrhe i razloga sazivanja, a budući da posjedujete udjel od 25% temeljnog kapitala, znatno iznad zakonskog praga od jedne desetine, imate jasno zakonsko pravo zahtijevati sazivanje izvanredne skupštine, a uprava nema diskrecijsko pravo procjenjivati jesu li vaši razlozi ”dovoljno dobri” ili ne, budući da zakon ne postavlja takav kriterij vrijednosne ocjene sadržaja zahtjeva kao uvjet za njegovo poštivanje, nego samo formalni prag udjela u kapitalu koji ovlašćuje na podnošenje takvog zahtjeva. Ako uprava, unatoč vašem pisanom, obrazloženom zahtjevu koji ispunjava zakonske uvjete, odbije sazvati skupštinu u zakonskom roku (u pravilu se od uprave očekuje postupanje bez odgode, a zakon predviđa i konkretne rokove za sazivanje nakon primitka zahtjeva), imate pravo, sukladno članku 442. Zakona o trgovačkim društvima, zatražiti od nadležnog trgovačkog suda da vas ovlasti sazvati skupštinu osobno, uz naznaku dnevnog reda, o trošku društva, čime zaobilazite opstrukciju uprave i osiguravate da se vaša pitanja o sumnjivim transakcijama s povezanim osobama formalno razmotre na skupštini pred svim članovima društva. Preporučujem da prije podnošenja sudskog zahtjeva za ovlaštenje za sazivanje skupštine, dobro dokumentirate svoj prvotni pisani zahtjev upravi, uključujući dokaz o njegovom urednom dostavljanju i sadržaj u kojem ste jasno naveli predložene točke dnevnog reda vezane uz sumnjive transakcije s povezanim osobama, budući da će sud provjeriti jeste li ispunili sve formalne pretpostavke prije nego što odobri sudsko ovlaštenje, a paralelno, ako imate ozbiljne dokaze o štetnim transakcijama s povezanim osobama koje bi mogle predstavljati povredu dužnosti uprave prema društvu, razmotrite i mogućnost podnošenja zasebne izvedene tužbe (actio pro socio) u ime društva protiv članova uprave radi naknade štete, što je zaseban pravni mehanizam dostupan manjinskim članovima za zaštitu interesa društva kada uprava sama ne poduzima potrebne pravne korake protiv sebe.