Naslijedili ste stan ili kuću: ostavinska, porezi i kako izbjeći skupe pogreške

Nakon gubitka bliske osobe zadnje o čemu želite razmišljati su papiri. Ipak, ostavinski postupak, zemljišne knjige i porezi ne čekaju – a naslijeđeni stan koji stoji prazan danas može godišnje koštati više nego što mislite. Grad Zagreb od 1. siječnja 2027. podiže porez na nekretnine na zakonski maksimum od 8 eura po četvornom metru, a slično su učinili i mnogi primorski gradovi.

U ovom članku objašnjavamo korak po korak što nasljednik mora napraviti i gdje najviše ljudi griješi.

1. Kako počinje ostavinski postupak

Nakon smrti matičar sastavlja smrtovnicu s podacima o pokojniku, njegovoj imovini i mogućim nasljednicima. Smrtovnicu dobiva općinski sud, koji postupak u pravilu povjerava javnom bilježniku.

Javni bilježnik poziva nasljednike na ostavinsku raspravu i na kraju donosi rješenje o nasljeđivanju. Ako je postupak nesporan, može završiti razmjerno brzo. Ako nasljednici spore oporuku ili opseg imovine, upućuju se u parnicu, a ostavinski postupak se prekida.

2. Oporuka ili zakonsko nasljeđivanje

Ako postoji valjana oporuka, nasljeđuje se prema njoj, uz ograničenje nužnog dijela. Bliski srodnici koji su oporukom izostavljeni mogu tražiti nužni dio – za potomke i bračnog druga to je u pravilu polovina onoga što bi dobili po zakonu.

Ako oporuke nema, nasljeđuje se po zakonskim nasljednim redovima: najprije djeca i bračni drug na jednake dijelove, zatim roditelji i ostali srodnici.

Provjerite postoji li oporuka u Hrvatskom upisniku oporuka. Ondje se može upisati podatak o tome gdje se oporuka čuva.

3. Prihvatiti ili se odreći nasljedstva

Nasljednik se može odreći nasljedstva izjavom do završetka prvostupanjskog ostavinskog postupka. Odricanje se ne može djelomično i ne može se opozvati.

4. Dugovi pokojnika

Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ako naslijedite stan vrijedan 80.000 eura, a dugovi su 100.000 eura, svojom imovinom ne odgovarate za razliku.

Ako su dugovi očito veći od imovine, odricanje može biti razumno rješenje. Prije odluke zatražite podatke o dugovima od banaka, FINA-e i Porezne uprave.

5. Porezi kod nasljeđivanja

• Porez na promet nekretnina: nasljednici iz uske obitelji – bračni drug, potomci, roditelji i drugi zakonom navedeni srodnici – u pravilu su oslobođeni. Ostali nasljednici plaćaju porez prema tržišnoj vrijednosti.
• Porez na nasljedstva i darove: plaća se po stopi od 4 % na gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire i pokretnine čija je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 6.700 eura. Bliski srodnici su i ovdje u pravilu oslobođeni, ali moraju podnijeti prijavu.

Rješenje o porezu plaća se u roku od 15 dana od dostave.

6. Prazan stan i porez na nekretnine

Od uvođenja poreza na nekretnine porez se plaća na stambene nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje i nisu u dugoročnom najmu. Gradovi i općine određuju iznos od 0,60 do 8 eura po m² godišnje. Porezna obveza utvrđuje se prema stanju na dan 31. ožujka.

Primjer: za prazan stan od 50 m² u Zagrebu porez od iduće godine iznosi 400 eura godišnje, a za stan od 70 m² – 560 eura.

Porez se ne plaća ako:

• u stanu netko stalno stanuje (vi ili član obitelji),
• je stan u dugoročnom najmu za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini, uz ugovor prijavljen Poreznoj upravi,
• vrijedi neko drugo zakonsko oslobođenje.

7. Prodaja naslijeđene nekretnine

Prema pravilima o porezu na dohodak, otuđenje nekretnine koje je u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem u pravilu se ne oporezuje – čak ni ako je prodate ubrzo nakon nasljeđivanja. Iznimka postoji ako nekretninu prodate u bitno izmijenjenom obliku, primjerice nakon što na zemljištu izgradite zgradu.

Prije prodaje provjerite je li vaše vlasništvo upisano u zemljišnu knjigu. Kupac i banka tražit će čist izvadak.

8. Suvlasništvo među nasljednicima

Ako više osoba naslijedi isti stan, postaju suvlasnici. Za prodaju cijelog stana potrebna je suglasnost svih. Ako dogovora nema, svaki suvlasnik može tražiti razvrgnuće suvlasništva – fizičkom diobom, isplatom ili prodajom na javnoj dražbi.

Porez na nekretnine prati suvlasništvo, pa se dogovorite i tko plaća tekuće troškove dok se ne pronađe rješenje.

9. Primjer iz prakse

Tri brata naslijedila su majčin stan od 60 m² u Zagrebu. Nitko u njemu ne živi, a oko prodaje se ne mogu dogovoriti. Od iduće godine porez na nekretnine iznosit će im 480 eura godišnje, uz režije i pričuvu. Jedan brat predložio je dugoročni najam s ugovorom prijavljenim Poreznoj upravi – time bi se porez izbjegao, a prihod podijelio.

Pouka: neodlučnost ima cijenu. Dogovor o korištenju ili prodaji isplati se postignuti što prije.

10. Mitovi o nasljeđivanju

• „Nasljednik plaća sve dugove pokojnika.” Odgovara samo do vrijednosti naslijeđene imovine.
• „Naslijeđeni stan ne smijem prodati dvije godine.” Prodaja naslijeđene nekretnine u pravilu se ne oporezuje bez obzira na to kad je prodate.
• „Ako postoji oporuka, djeca ne mogu ništa tražiti.” Mogu tražiti nužni dio.

11. Pitanja i odgovori