Dobili ste otkaz? Prava, rokovi i otpremnina u 2026

Dobili ste otkaz i ne znate je li zakonit? Rok za reakciju je kratak i nemilosrdan — samo 15 dana. U Hrvatskoj otkaz mora biti pisani, obrazložen i uredno dostavljen, a ovisno o vrsti otkaza pripada vam otkazni rok i otpremnina (najmanje trećina plaće za svaku godinu rada). Objašnjavamo koje vrste otkaza postoje, koliko traje otkazni rok, kada imate pravo na otpremninu, tko je zaštićen od otkaza i kako u roku osporiti nezakonit otkaz pred sudom.

1. Vrste otkaza

Prestanak ugovora o radu uređen je Zakonom o radu. Otkaz kao jednostrani prestanak dolazi u dva osnovna oblika: redoviti otkaz (uz otkazni rok) i izvanredni otkaz (bez otkaznog roka, zbog osobito teške povrede). Uz njih, radni odnos može prestati i na druge načine — sporazumom, istekom ugovora na određeno, smrću, odlaskom u mirovinu i slično.

Bitno je odmah razlikovati tko daje otkaz: i poslodavac i radnik mogu redovito otkazati ugovor. Radnik pritom ne mora navoditi razlog, dok poslodavac uvijek mora imati opravdani razlog.

2. Redoviti otkaz

Poslodavac može dati redoviti otkaz samo iz zakonom predviđenih razloga. Postoje četiri podvrste:

• Poslovno uvjetovani otkaz — prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (npr. ukidanje radnog mjesta, restrukturiranje).
• Osobno uvjetovani otkaz — radnik zbog trajnih osobina ili sposobnosti ne može uredno obavljati svoje obveze.
• Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem — radnik krši obveze iz radnog odnosa (uz prethodno pisano upozorenje, osim u težim slučajevima).
• Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu.

3. Izvanredni otkaz

Izvanredni otkaz znači trenutačni prestanak radnog odnosa bez otkaznog roka. Mogu ga dati i poslodavac i radnik, ali samo ako postoji osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa (ili druga osobito važna činjenica) zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

4. Oblik otkaza: pisani i obrazložen

Bez obzira na vrstu, otkaz mora zadovoljiti formu, inače je već zbog toga sporan. Otkaz mora biti:

• u pisanom obliku;
• obrazložen (kada ga daje poslodavac);
• dostavljen osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza. Ako otkaz nije pisani, nije obrazložen ili nije uredno dostavljen, to su ozbiljni nedostaci koji mogu dovesti do njegove nezakonitosti.

5. Otkazni rok

Otkazni rok ovisi o duljini neprekidnog radnog staža kod istog poslodavca. Zakon propisuje najmanje trajanje, a ono raste sa stažom:

Radniku sa 20 godina staža otkazni rok se dodatno produljuje — za dva tjedna ako je navršio 50 godina, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života. Kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja otkazni rok je upola kraći. Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti i dulji otkazni rok.

6. Otpremnina

Otpremnina je zakonska naknada koju poslodavac mora isplatiti radniku kod poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza. Uvjeti i izračun:

• pravo ima radnik s najmanje dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca;
• iznosi najmanje trećinu prosječne mjesečne plaće radnika (iz posljednja tri mjeseca) za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca;
• ne pripada kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja ni kod izvanrednog otkaza koji je skrivio radnik.

7. Tko je zaštićen od otkaza

Zakon posebno štiti pojedine kategorije radnika. Otkaz je zabranjen ili ograničen, primjerice, u odnosu na:

• radnike koji se oporavljaju od ozljede na radu ili profesionalne bolesti (apsolutna zaštita tijekom liječenja);
• trudnice, roditelje na rodiljnom/roditeljskom dopustu i druge zaštićene kategorije u skladu sa zakonom;
• članove radničkog vijeća i sindikalne povjerenike (uz posebnu proceduru).

8. Kako osporiti otkaz — rok 15 dana

Ovo je najvažnije praktično pravilo za radnika: rokovi su kratki. Ako smatrate da je otkaz nezakonit, morate reagirati brzo:

1. Zahtjev za zaštitu prava. U roku od 15 dana od dostave otkaza podnesite poslodavcu pisani zahtjev za zaštitu prava.
2. Tužba sudu. Ako poslodavac ne udovolji zahtjevu (ili ne odgovori), u daljnjem roku od 15 dana podnosite tužbu nadležnom sudu.
3. Prikupite dokaze. Sačuvajte ugovor, otkaz, upozorenja, e-poštu i drugu dokumentaciju.

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, moguće su ozbiljne posljedice za poslodavca. Radnik u pravilu može tražiti vraćanje na posao te naknadu izgubljene plaće za razdoblje u kojem nije radio zbog nezakonitog otkaza. Ako povratak na posao više nije razuman (npr. zbog narušenih odnosa), sud može odrediti prestanak radnog odnosa uz sudsku naknadu umjesto vraćanja na posao. Upravo zato je poslodavcima u interesu da otkaz bude besprijekoran po obliku i po sadržaju, a radnicima da svoja prava ne prepuste proteku roka.

9. Sporazumni raskid: oprez

Sporazumni raskid nije otkaz — to je dogovor obiju strana o prestanku radnog odnosa. Zvuči bezazleno, ali za radnika nosi zamke.

10. Primjer iz prakse

Ilustrativna situacija. Radnik je dobio otkaz koji je u dopisu naveden kao „poslovno uvjetovani“, no ubrzo je primijetio da je poslodavac na iste poslove zaposlio drugu osobu. Umjesto da samo prihvati situaciju, u roku od 15 dana podnio je pisani zahtjev za zaštitu prava, a potom i tužbu, uz dokaze da potreba za poslom zapravo nije prestala. Kako otkaz nije imao stvarni opravdani razlog, njegova je zakonitost dovedena u pitanje, a radnik je bio u poziciji tražiti vraćanje na posao ili odgovarajuću naknadu.

Pouka: „poslovno uvjetovani“ otkaz mora imati stvaran razlog — nije ga dovoljno samo tako nazvati. A ključ svega je rok od 15 dana: bez pravovremene reakcije ni najbolji argumenti ne pomažu.

11. Mitovi o otkazu

• „Otkaz se može dati usmeno.“ Ne: otkaz mora biti pisani, obrazložen i dostavljen.
• „Uvijek imam pravo na otpremninu.“ Ne: otpremnina pripada kod poslovno/osobno uvjetovanog otkaza uz najmanje 2 godine staža, ne i kod skrivljenog ponašanja.
• „Na bolovanju me ne mogu otpustiti.“ Ne zbog bolesti, ali mogu iz poslovnih razloga; otkazni rok se tada suspendira.
• „Imam mjesece da tužim.“ Ne: rok za zaštitu prava je 15 dana, pa tužba u daljnjih 15 dana.
• „Sporazumni raskid je isto što i otkaz.“ Nije: kod sporazuma u pravilu nema otpremnine ni otkaznog roka, a može se izgubiti i naknada za nezaposlene.

12. Pitanja i odgovori