Kako se postupa kod kaznenih djela iz mržnje?

Razlikuje li se ako dođe do optužnice ili presude?

Znači li to da počinitelj ipak izbjegne stvarnu kaznu, ili postoje uvjeti koji se moraju poštovati?

Nije li to sporije jer nema europskog uhidbenog naloga?

Može li se u kaznenoj evidenciji trajno obrisati presuda, i kakve posljedice ostaju za zapošljavanje?

Poštovani, Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A....B... nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika. hvala lp

Mogu li se takvi predmeti godinama razvlačiti?

Treba li se dokazivati imovinsko stanje i je li svaki kazneni predmet podoban?

Spadaju li hakerski napadi, računalne prijevare i krađa identiteta pod neka posebna kaznena djela?

Zanima me zbog čega postoje dva različita propisa: Kazneni zakon koji propisuje djela i kazne te Zakon o kaznenom postupku koji govori o procedurama. Kako se to praktično primjenjuje i je li jedan bez drugoga neupotrebljiv u praksi?