Pravna pomoć strancu žrtvi radne eksploatacije u Hrvatskoj

Opisana situacija predstavlja ozbiljne elemente kaznenog djela trgovanja ljudima radi radne eksploatacije iz članka 106. Kaznenog zakona te kršenje temeljnih prava radnika migranata zaštićenih Zakonom o strancima i međunarodnim konvencijama koje je Hrvatska ratificirala, a oduzimanje putovnice, smještaj u neadekvatnim uvjetima, isplata manje plaće od ugovorene te prijetnje deportacijom kao sredstvo kontrole predstavljaju klasične pokazatelje prisilnog rada i trgovanja ljudima koje hrvatski pravni sustav tretira kao prioritetno kazneno djelo s posebnom zaštitom za žrtve, neovisno o njihovom migracijskom statusu. Ključna informacija koju vaš prijatelj treba znati jest da žrtve trgovanja ljudima uživaju posebnu zaštitu prema Zakonu o strancima koja uključuje pravo na razdoblje oporavka i razmišljanja od najmanje 30 dana tijekom kojeg se ne provodi mjera protjerivanja, kao i mogućnost odobrenja privremenog boravka žrtvama trgovanja ljudima neovisno o njihovom prethodnom radnopravnom statusu ili suradnji s poslodavcem koji ih je iskorištavao, upravo kako bi se uklonio strah od deportacije kao prepreka prijavljivanju takvih zločina. Preporučujem da vaš prijatelj odmah, po mogućnosti uz pomoć nevladine organizacije specijalizirane za zaštitu radnika migranata i žrtava trgovanja ljudima, poput organizacije Centar za mirovne studije ili Caritas koji imaju iskustvo s ovakvim slučajevima i mogu pružiti prvu pomoć uključujući siguran smještaj, kontaktira policiju ili Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske koji koordinira nacionalni mehanizam za upućivanje žrtava trgovanja ljudima, jer je ključno da se prijava izvrši kroz kanale koji prepoznaju status žrtve, a ne kroz standardni postupak prijave nezakonitog boravka koji bi mogao pogrešno rezultirati fokusom na njegov migracijski status umjesto na kazneno djelo počinjeno protiv njega. Paralelno, preporučujem dokumentiranje svih dostupnih dokaza, uključujući fotografije smještaja, bilo kakvu pisanu komunikaciju s agencijom ili poslodavcem, podatke o drugim radnicima u istoj situaciji koji mogu posvjedočiti, te bankovne izvatke koji pokazuju razliku između ugovorene i stvarno isplaćene plaće, jer će ti dokazi biti ključni i za kazneni postupak protiv agencije i poslodavca i za ostvarivanje prava vašeg prijatelja na zaostalu plaću i odštetu.