Ugovorna kazna nesrazmjerna stvarnoj šteti

Prema članku 274. Zakona o obveznim odnosima, sud može na zahtjev dužnika smanjiti ugovornu kaznu ako ocijeni da je nerazmjerno visoka u odnosu na vrijednost i značaj predmeta obveze, pri čemu se ocjena razmjernosti provodi usporedbom visine ugovorene kazne sa stvarno pretrpljenom štetom vjerovnika, ali i ukupnom vrijednošću posla, a upravo je omjer koji navodite, gdje bi ukupna kazna od 20.000 eura iznosila gotovo 60% vrijednosti cjelokupnog ugovora vrijednog 35.000 eura, izrazito visok i predstavlja snažan argument u prilog zahtjevu izvođača za sudsko sniženje kazne, jer hrvatski sudovi u ustaljenoj praksi cijene takve omjere kao znak prekomjernosti ugovorne kazne koja gubi svoju kompenzacijsku i preventivnu funkciju te postaje kaznena u nesrazmjernom, gotovo kaznenopravnom smislu. Ipak, pravo na smanjenje ugovorne kazne nije automatsko niti apsolutno, nego ovisi o konkretnim okolnostima slučaja, uključujući stvarno pretrpljenu štetu koju ste vi kao naručitelj imali zbog kašnjenja, primjerice trošak alternativnog smještaja tijekom kašnjenja radova, izgubljeni prihod ako je nekretnina trebala biti iznajmljena, ili druge dokazive posljedice, jer ako dokažete visoku stvarnu štetu, sud može odbiti ili samo djelomično prihvatiti zahtjev za smanjenje kazne unatoč naizgled visokom nominalnom iznosu. Savjetujem da prije eventualnog sudskog postupka pokušate izvansudsko rješenje kroz pregovore o razumnom sniženju kazne koje uzima u obzir i vašu stvarnu štetu i objektivne razloge kašnjenja poput nedostatka radne snage na tržištu, a ako pregovori ne uspiju, izvođač će morati pokrenuti parnicu radi sniženja kazne pred nadležnim sudom u kojoj ćete vi kao tuženik imati priliku dokazivati punu opravdanost ugovorenog iznosa iznošenjem dokaza o stvarnoj šteti.