Pravnici i odvjetnici za arbitražne strategije u Koprivnica

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?

Muž i ja smo u braku, on ima dvoje djece iz prvog braka, skupa imamo još dvoje djece. Mene zanima ako kupim stan na svoje ime i ja plaćam kredit, nakon moje i muževe smrti kako spriječiti da djeca iz njegovog prvog braka potražuju udio? Obzirom da sam ga ja kupila i otplatila želim da ide mojoj djeci i općenito sva naša zajednička stečevina da ide našoj djeci. Muž se slaže s time. Koje korake poduzeti? Još nemamo zajedničke stečevine

Poštovani, dijete mi je očigledno odreagiralo na sva cjepiva. U rodilištu, tzv. Vitamin K je ubrizgan bebi bez moje prisutnosti i obavijesti, dok je bilo odvedeno na kupanje i kad je dijete vraćeno s kupanja razvilo je poremećeno disanje, to sam prijavila sestri koja je pozvala pedijatricu, koja je tada više puta pregledala dijete i uvjeravala me i uvjerila da je to normalno u neke novorođenčadi. Na otpusnom pismu nisu to
napisali niti sam se ja biila žalila jer me pedijatrica uvjerila da je to kod neke djece normalno. Iako mi je bilo čudno, nažalost, prihvatila sam to bez pobune. Druga cjepiva su prošla uz otekline na nogama koje su
trajale 7-10 dana i nakon kojih su se zadržale
kvrge na mjestima uboda veličine oraha i
lješnjaka što je trajalo po par mjeseci.
Pedijatrica se čudila tome, rekla da mažemo i
masiramo kremom za ozljede i ponovno nije
upisano u cjepnu knjižicu. Na žalost, nisam
znala da mogu sama prijaviti nus pojave.
Nedugo sam na Halmedovim stranicama
iskopala da se radilo o nuspojavama. Na
žalost sad sam u situaciji da je izgleda jedini
dokaz moja riječ. I tek sad shvaćam koliko sam bila glupa. Također, uvijek sam pitala za
nuspojave i nikad mi ni od strane pedijatara
ni od strane školskog liječnika nisu rečene sve
nuspojave, rečeno je samo da je moguće
crvenilo, oteklina, povišena temperatura. U
rodilištu sam tek na otpusnom pismo
pročitala da je dano cjepivo K Vitamin, a kad
sam se žalila na poremrćeno disanje
pedijatrica mi nije spomenula da je to
moguća nuspojava te injekcije . Kako mi je
najpametnije sada zaštiti moje dijete koje ima 5 godina, cijepljeno do sada, ali s ovim spoznajama imam strah nastaviti s cijepljenjem i osjećam se prevarenom od liječnika koji mi nisu dali ni pune niti točne informacije i još mi to nije upisano u cjepnu
knjižicu, iako su reakcije bile odmah i očite.
Ima li išta što mogu učiniti da zatražim izuzeće od daljnjeg cjepljenja i da li se je moguće sada naknadno žaliti na to što me nisu informirali o nuspojavama cjepiva i što me nisu zvali da budem prisutna prilikom davanja K vitamina u bolnici, jer takva je praksa, nije se dogodilo samo meni. Da sam
znala da je to drugi dan u rodilištu ubrizgano djetetu, možda me pedijatrica ne bi uspjela uvjeriti da je poremećaj disanja u neke novorođenčadi normalan, jer je prvi dan dijete disalo normalno, a u Italiji, gdje sam rodila prvo dvoje djece taj vitamin se daje kapljicama na usta. Nisam imala pojma da se ovdje to ubrizgava u rodilištu, a po sastavu nije samo vitamin i poremećaj disanja je nažalost jedna od nuspojava. Hvala.

Zanima me koliko otac može tražiti pravo na viđenje djeteta starog 6godina tj. koliko moze traziti da boravi kod oca.S tim da radi na terenu i kod kuće je samo za vikend.A majka radi u županiji u kojoj i zivi i svaki dan je sa djetetom.Koje su mogućnosti da može imati djeteta svaki vikend i da ima kontakt telefonom kad je na terenu.

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Kuću i okućnicu dijelimo ja i sestra pola ,pola .Nije određeno koji dio je njen koji moj.Kuća je prizemlje i sprat.Sestra živi u cijeloj kući koju je i obnavljala j.Obečano poslije naše smrti da ostaje mom sinu.Sad se predomislila i želi isplatu.Janne pristajem ni na isplatu ,ni prodaju.Ne želi ni razgovarati ,prekinula komunikaciju.Pošto nije ni rečeno a ni napisano mogu li tražiti zabranu daljeg ulaganja i njenog prepisa na njenu kćer zbog toga što ne znam što je čije .Ako da kome se obratiti da se zabrana napiše ,ne želim tužiti jer sam u mirovini i financije su ograničene.Ja posjedujem svoju kuću u kojoj živim već 25 godina.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.