Carinski dug nakon pogrešne carinske deklaracije

Sukladno Carinskom zakonu Unije (Uredba (EU) br. 952/2013) i Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, obveznik plaćanja carinskog duga je deklarant, a ako je deklaracija podnesena u ime i za račun uvoznika putem izravnog zastupanja, odgovornost za točnost podataka u deklaraciji u pravilu snosi uvoznik kao nalogodavac, dok kod neizravnog zastupanja i špediter može biti solidarno odgovoran - stoga je ključno utvrditi je li vaš ugovor sa špediterom predviđao izravno ili neizravno zastupanje, jer to određuje tko prema Carinskoj upravi odgovara za dug, iako u praksi Carinska uprava vrlo često prvo naplaćuje dug od uvoznika kao stvarnog vlasnika robe neovisno o unutarnjem odnosu sa špediterom. Ono što je važno jest da carinski dug zastarijeva u roku od tri godine od dana nastanka duga sukladno članku 103. Carinskog zakonika Unije, osim ako je dug nastao zbog radnje koja je u trenutku počinjenja predstavljala kazneno djelo, u kojem se slučaju rok produžuje na najmanje pet, a u Hrvatskoj i do deset godina, stoga provjerite je li obračun kamata i dug zaista unutar zakonskog roka od tri godine. Ako se pokaže da je pogreška isključivo posljedica nemara špeditera kojem ste dali ispravne podatke o robi, a on ih je pogrešno unio u deklaraciju, imate pravo na regresni zahtjev prema špediteru za iznos plaćenog carinskog duga i kamata temeljem ugovora o špediciji i općih pravila o odgovornosti za štetu iz Zakona o obveznim odnosima, uz uvjet da dokažete uzročnu vezu između njegove pogreške i nastale štete.