Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj: zaštita i novosti 2025

Uvod

Intelektualno vlasništvo obuhvaća prava koja štite stvaralaštvo uma – patente, žigove, industrijski dizajn, autorska prava i druga nematerijalna dobra. U Hrvatskoj ovaj sustav uređuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o žigu, Zakon o patentu i niz drugih propisa.
U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se jača digitalna zaštita autorskih djela, uvode brže procedure registracije i usklađuje hrvatsko pravo s europskim direktivama. Cilj je pružiti bolju zaštitu inovatorima, poduzetnicima i kreativnim industrijama.

Najvažnije novosti u 2025.

Digitalna zaštita autorskih djela

• Uveden je sustav obvezne registracije digitalnih djela u nacionalni e-registar.

• Autori audiovizualnih i multimedijskih sadržaja dobivaju pravo na naknadu od digitalnih platformi.

• Neovlaštena distribucija sadržaja tretira se kao ozbiljan prekršaj, s kaznama do 50.000 eura.

Patenti i inovacije

• Pojednostavljen postupak prijave patenta putem e-servisa.

• Mogućnost ubrzanog postupka za inovacije u zdravstvu, energetici i IT sektoru.

• Patenti vrijede 20 godina, a uz dodatne uvjete moguće je produljenje zaštite.

Žigovi i industrijski dizajn

• Brža registracija žigova – prosječan rok smanjen je na 4 mjeseca.

• Uveden sustav za međunarodnu zaštitu žigova putem online aplikacija.

• Industrijski dizajn sada se može registrirati i za virtualne proizvode (npr. NFT, digitalna moda).

Prava zaposlenika i poslodavaca

• Inovacije stvorene tijekom radnog odnosa pripadaju poslodavcu, ali zaposlenik ima pravo na naknadu.

• Naknada se računa prema tržišnoj vrijednosti izuma ili žiga.

• Sporovi se mogu rješavati putem arbitraže u specijaliziranim centrima.

Tablica: pregled promjena u 2025.

Primjeri iz prakse (case studies)

Slučaj 1: Autor digitalnog sadržaja

Glazbenik je registrirao svoju pjesmu u nacionalnom e-registru. Kada je platforma koristila njegovu glazbu bez dozvole, imao je pravo na naknadu i kaznene mjere protiv platforme.

Slučaj 2: Startup inovacija

IT startup podnio je ubrzanu prijavu patenta za novi softver. Zahvaljujući prioritetnom postupku, zaštitu su dobili za manje od 6 mjeseci, što im je omogućilo sigurno izlazak na tržište.

Slučaj 3: Žig za brend odjeće

Poduzetnik je zaštitio svoj brend kroz sustav međunarodnog žiga. Time je dobio pravnu zaštitu u više od 20 zemalja uz jednu prijavu.

Slučaj 4: Digitalna moda

Dizajnerica je registrirala digitalnu odjeću kao industrijski dizajn. Na taj način zaštićena je i u NFT svijetu.

Slučaj 5: Izum zaposlenika

Inženjer je razvio inovaciju tijekom radnog odnosa. Tvrtka je preuzela vlasništvo nad patentom, ali je zaposlenik dobio pravednu naknadu sukladno novom zakonu.

Najčešća pitanja (FAQ)

Moram li registrirati digitalno djelo da bih imao zaštitu?
Da, od 2025. registracija u e-registar je obvezna.

Koliko traje postupak registracije žiga?
Prosječno 4 mjeseca, uz mogućnost online podnošenja.

Što znači zaštita industrijskog dizajna virtualnih proizvoda?
To znači da možete zaštititi digitalne kreacije poput NFT-a, avatara ili virtualne odjeće.

Koliko traje patentna zaštita?
20 godina, uz mogućnost produljenja u određenim sektorima.

Tko je vlasnik izuma nastalog u radnom odnosu?
Poslodavac, ali zaposlenik ima pravo na naknadu.

Kako se rješavaju sporovi?
Mogu se rješavati putem redovnih sudova ili specijalizirane arbitraže.

Koraci za zaštitu intelektualnog vlasništva

1. Procijenite vrijednost svog djela – odlučite radi li se o autorskom djelu, žigu, patentu ili dizajnu.

2. Podnesite prijavu – putem e-registra ili Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

3. Pratite tržište – kako biste otkrili eventualne povrede.

4. Zaštitite se ugovorima – koristite licence, ugovore o tajnosti i franšizne modele.

5. Uključite odvjetnika – specijaliziranog za intelektualno vlasništvo, posebno u međunarodnim sporovima.

Zaključak

Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj 2025. dobilo je moderan i digitaliziran okvir. Obvezna registracija digitalnih djela, brža procedura za patente i žigove te zaštita virtualnih proizvoda omogućuju kreativnim i poslovnim subjektima sigurnije djelovanje.
Za poduzetnike to znači jasnija pravila igre, za autore i inovatora sigurnost njihovih prava, a za zaposlenike poštenu naknadu za izume stvorene u radnom odnosu.
Ove promjene usklađuju hrvatski sustav s europskim standardima i daju poticaj razvoju kreativnih industrija, startupova i tehnoloških inovacija.

Odricanje od odgovornosti: Ovaj članak pripremili su i provjerili pravnici s portala odvjetnici-hr.com. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj preporučuje se individualno savjetovanje s odvjetnikom.