Kako do boravka digitalnog nomada i rada uz more

Rad s laptopa uz jadransku obalu više nije san — Hrvatska je jedna od zemalja koje digitalnim nomadima nude poseban boravak. Nakon izmjena, inicijalni boravak može trajati do 18 mjeseci, uz mogućnost produljenja, a najveća pogodnost je porezna: dohodak koji nomad zarađuje iz inozemstva u pravilu se u Hrvatskoj ne oporezuje. No postoje jasni uvjeti — od dokaza o primanjima od 3.622,50 eura mjesečno do zdravstvenog osiguranja i smještaja. Objašnjavamo tko ima pravo, koji su uvjeti, koliko traje boravak i kako podnijeti zahtjev.

1. Tko je digitalni nomad

Digitalni nomad, u smislu hrvatskih propisa, jest državljanin treće zemlje (izvan EU-a/EGP-a) koji radi na daljinu pomoću komunikacijske tehnologije — za stranog poslodavca ili za vlastitu tvrtku registriranu u inozemstvu. Ključno je da posao nije vezan uz hrvatskog poslodavca niti se obavlja za hrvatske klijente.

2. Koliko traje boravak

Nakon izmjena propisa, inicijalni boravak digitalnog nomada može trajati do 18 mjeseci (dok je ranije bio ograničen na 12). Unutar tog razdoblja, uz ispunjenje uvjeta, boravak se u pravilu može jednom produljiti za dodatno razdoblje, čime ukupni ostanak može biti i dulji.

Riječ je o privremenom boravku po posebnoj osnovi. Nije zamišljen kao trajno useljenje, nego kao fleksibilan status za one koji žele dulje živjeti i raditi iz Hrvatske, a da im je posao vezan uz inozemstvo.

Produljenje trajanja na do 18 mjeseci Hrvatsku je učinilo konkurentnijom u odnosu na druge zemlje koje nude slične programe, jer nomadima daje više vremena bez ponovnog podnošenja zahtjeva. Za mnoge je upravo trajanje presudno: kraći boravci znače stalnu papirologiju i nesigurnost, dok dulje razdoblje omogućuje da se čovjek uistinu „smjesti“ — nađe stan, uključi djecu u lokalne aktivnosti i planira dulji ostanak. Uz poreznu pogodnost, to Hrvatsku čini privlačnom destinacijom za rad na daljinu, osobito u priobalju i većim gradovima s razvijenom infrastrukturom.

3. Uvjeti za odobrenje

Za odobrenje boravka digitalnog nomada, u pravilu, treba priložiti:

• dokaz o radu na daljinu — ugovor s poslodavcem iz inozemstva ili dokaz o vlastitoj tvrtki registriranoj izvan Hrvatske;
• dokaz o dostatnim sredstvima za život (financijski cenzus, v. niže);
• zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje boravka;
• dokaz o smještaju u Hrvatskoj;
• potvrdu o nekažnjavanju iz matične države;
• valjanu putovnicu (u pravilu s rokom valjanosti duljim od trajanja boravka).

4. Financijski cenzus

Središnji uvjet je dokaz o dostatnim primanjima ili ušteđevini. Prag se veže uz višekratnik prosječne neto plaće:

Cenzus se, dakle, može dokazati redovitim mjesečnim primanjima ili iznosom ušteđevine na računu za cijelo razdoblje boravka. Za svakog dodatnog člana obitelji traženi iznos povećava se za 10 %.

5. Porezna pogodnost

Ta pogodnost vrijedi jer nomad ne radi za hrvatskog poslodavca niti obavlja djelatnost za hrvatsko tržište, nego mu je izvor dohotka u inozemstvu. Ipak, porezni status u matičnoj državi i eventualni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaseban su aspekt koji vrijedi provjeriti.

Vrijedi razlikovati i poreznu rezidentnost od samog boravka. Ako nomad u Hrvatskoj provede dovoljno dugo razdoblje, u nekim slučajevima može postati porezni rezident, što otvara dodatna pitanja o tome gdje i kako prijavljuje svjetski dohodak. Upravo zato je, uz imigracijski dio, korisno unaprijed razjasniti i porezni položaj — kako u Hrvatskoj, tako i u matičnoj državi. Za većinu nomada koji ostaju u okviru odobrenog razdoblja glavna poruka ostaje ista: inozemni dohodak u Hrvatskoj se u pravilu ne oporezuje, no individualne okolnosti vrijedi provjeriti sa stručnjakom.

6. Dolazak s obitelji

Digitalni nomad može doći i s članovima uže obitelji (bračni ili izvanbračni partner, djeca). Za njih se, u pravilu, boravak odobrava na temelju spajanja obitelji uz boravak nomada, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući uvjeti (uključujući viši financijski cenzus zbog dodatnih članova).

To ovaj status čini privlačnim ne samo pojedincima, nego i obiteljima koje žele provesti dulje razdoblje u Hrvatskoj dok jedan ili oba partnera rade na daljinu.

7. Kako podnijeti zahtjev

1. Priprema dokumentacije — dokaz o radu na daljinu, primanjima/ušteđevini, osiguranju, smještaju, nekažnjavanju i putovnica.
2. Podnošenje zahtjeva — u policijskoj upravi/postaji u Hrvatskoj ili u hrvatskom veleposlanstvu/konzulatu u inozemstvu.
3. Odlučivanje — o zahtjevu odlučuje nadležno tijelo (MUP); po odobrenju regulira se boravak.
4. Prijava boravišta i preuzimanje odgovarajuće isprave o boravku.

8. Pravilo pauze i produljenje

Boravak digitalnog nomada nije zamišljen kao neprekidno, trajno useljenje. Zato vrijedi pravilo pauze između dvaju boravaka — nakon isteka odobrenog razdoblja, novi zahtjev po istoj osnovi u pravilu se može podnijeti tek nakon proteka određenog razdoblja (pauze).

Unutar odobrenog razdoblja, kako je navedeno, moguće je produljenje u zakonskim okvirima. Zbog toga je važno na vrijeme planirati — i produljenje i eventualni ponovni dolazak — kako ne bi došlo do prekida u statusu boravka.

9. Primjer iz prakse

Ilustrativna situacija. Programer iz treće zemlje, zaposlen na daljinu za tvrtku iz svoje matične države, želio je godinu i pol raditi iz Splita. Pripremio je ugovor o radu na daljinu, dokaz o mjesečnim primanjima iznad propisanog cenzusa, zdravstveno osiguranje, ugovor o najmu stana i potvrdu o nekažnjavanju. Kako su neki dokumenti bili na stranom jeziku, dao ih je ovjereno prevesti prije podnošenja. Boravak je odobren, a njegov inozemni dohodak u Hrvatskoj se nije oporezivao. Kasnije je, unutar dopuštenog okvira, boravak i produljio.

Pouka: uspjeh ovisi o urednoj dokumentaciji i pravovremenoj pripremi. Uz jasan dokaz o radu na daljinu i primanjima, boravak digitalnog nomada relativno je pristupačan status — a porezna pogodnost čini ga posebno privlačnim.

10. Mitovi o boravku nomada

• „Nomad može raditi za hrvatskog poslodavca.“ Ne: status je za rad na daljinu za inozemnog poslodavca ili vlastitu tvrtku u inozemstvu.
• „Boravak traje samo 12 mjeseci.“ Nakon izmjena inicijalni boravak može trajati do 18 mjeseci, uz mogućnost produljenja.
• „Inozemni dohodak se oporezuje u Hrvatskoj.“ U pravilu ne — to je glavna porezna pogodnost statusa.
• „Ne mogu doći s obitelji.“ Mogu: uža obitelj može doći uz odgovarajuće uvjete i viši cenzus.
• „Državljani EU-a trebaju ovaj boravak.“ Ne: oni imaju povoljnija pravila slobode kretanja.

11. Pitanja i odgovori