Kazneno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod
Kazneno pravo u Hrvatskoj uređuje koja su ponašanja kaznena djela, kakve su kazne i kako se provodi kazneni postupak. Glavni propisi su Kazneni zakon (KZ) i Zakon o kaznenom postupku (ZKP).
U rujnu 2025. stupile su na snagu važne izmjene kojima se jača zaštita žrtava, ubrzavaju postupci i uvode nove definicije kaznenih djela vezanih uz cyber kriminal i financijske prevare.
Najvažnije novosti u 2025.
Jača zaštita žrtava
-
Žrtve nasilja u obitelji imaju pravo na posebnog savjetnika tijekom postupka.
-
Uvedeno je obvezno obavještavanje žrtve o kretanju počinitelja (npr. izlazak iz zatvora).
-
Psihološka podrška za maloljetne žrtve financira se iz državnog proračuna.
Cyber kriminal i financijske prijevare
-
Uvedeno je kazneno djelo neovlaštene upotrebe umjetne inteligencije s ciljem prevare.
-
Kazne za online prijevare i krađe identiteta povećane su do 8 godina zatvora.
-
Banke i fintech tvrtke obvezne su prijavljivati sumnjive transakcije u roku od 24 sata.
Kazne i sankcije
-
Uvedena je mogućnost kućnog pritvora uz elektronički nadzor za djela manjih razmjera.
-
Strože kazne za nasilje u obitelji i spolne delikte – minimalna kazna zatvora povećana s 6 mjeseci na 1 godinu.
-
Alternativne sankcije (rad za opće dobro, uvjetne osude) proširene su i na kaznena djela do 5 godina zatvora.
Ubrzanje kaznenog postupka
-
Suđenja se mogu voditi hibridno (fizički + online).
-
Rok za istragu skraćen je na 9 mjeseci.
-
Uveden je institut sporazuma o priznanju krivnje u većem broju slučajeva.
Tablica: pregled promjena u 2025.
Područje | Prijašnje stanje | Novo od 2025. godine |
---|---|---|
Žrtve nasilja u obitelji | Osnovna zaštita | Savjetnik + obvezno obavještavanje |
Cyber kriminal | Opća regulacija | Posebna kaznena djela AI i identitet |
Kazne za online prijevare | Do 5 godina | Do 8 godina zatvora |
Kućni pritvor | Ograničeno | Elektronički nadzor |
Rok za istragu | 18 mjeseci | 9 mjeseci |
Sporazum o krivnji | Samo određeni slučajevi | Šire primjene |
Primjeri iz prakse (case studies)
Slučaj 1: Nasilje u obitelji
Žrtva je imala savjetnika koji ju je pratio kroz cijeli postupak. Počinitelj je dobio strožu kaznu, a žrtva je bila obaviještena o njegovom puštanju iz pritvora.
Slučaj 2: Cyber prijevara putem AI
Počinitelj je koristio AI softver za lažne poruke banke. Zahvaljujući novom kaznenom djelu, osuđen je na 6 godina zatvora.
Slučaj 3: Sporazum o priznanju krivnje
Optuženi za gospodarsku prijevaru priznao je krivnju i prihvatio kaznu od 2 godine zatvora. Postupak je zaključen za 3 mjeseca, što je ranije trajalo i do 2 godine.
Slučaj 4: Kućni pritvor s nadzorom
Osoba osuđena za lakšu krađu dobila je kućni pritvor uz elektroničku narukvicu, što je smanjilo opterećenje zatvorskog sustava.
Slučaj 5: Financijska prijevara
Tvrtka je bila žrtva online prevare vrijedne 200.000 eura. Banka je bila obvezna prijaviti sumnjive transakcije i spriječila daljnje štete.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliko traje kaznena istraga?
Najdulje 9 mjeseci, osim u iznimnim slučajevima.
Mogu li žrtve pratiti kretanje počinitelja?
Da, žrtve nasilja u obitelji sada se obavještavaju o izlasku počinitelja iz pritvora ili zatvora.
Što je kućni pritvor uz nadzor?
To je alternativna mjera zatvora gdje se počinitelj nadzire elektroničkom narukvicom.
Jesu li kazne za cyber kriminal strože?
Da, za online prijevare i zloupotrebu AI-ja predviđene su kazne do 8 godina zatvora.
Postoji li mogućnost sporazuma o krivnji?
Da, sada se primjenjuje na širi spektar kaznenih djela.
Kako se štite maloljetne žrtve?
Imaju pravo na psihološku podršku i posebne procedure u postupku.
Koraci u kaznenom postupku
-
Prijava kaznenog djela – policiji ili državnom odvjetništvu.
-
Istraga – prikupljanje dokaza i ispitivanje svjedoka.
-
Podizanje optužnice – ako postoje dokazi o kaznenom djelu.
-
Suđenje – sada moguće i hibridno.
-
Presuda i žalba – presuda se može pobijati pred višim sudom.
-
Izvršenje kazne – zatvor, kućni pritvor ili alternativne sankcije.
Zaključak
Kazneno pravo u Hrvatskoj 2025. donosi veću zaštitu žrtava, strože kazne za cyber kriminal i financijske prijevare, te učinkovitiji kazneni postupak. Uvedene su mjere koje ubrzavaju suđenja, smanjuju birokraciju i istovremeno osiguravaju pravedniji tretman za obje strane.
Za građane to znači sigurniji sustav i bolju zaštitu od modernih prijetnji poput digitalnih prijevara. Za pravosuđe to znači brže i efikasnije postupke, a za društvo u cjelini višu razinu pravne sigurnosti.
Odricanje od odgovornosti: Ovaj članak pripremili su i provjerili pravnici s portala odvjetnici-hr.com. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj preporučuje se individualno savjetovanje s odvjetnikom.
Odaberite grad u nastavku da biste prešli na odvjetnike na tu temu:
- Split
- Rijeka
- Zadar
- Osijek
- Šibenik
- Varaždin
- Dubrovnik
- Slavonski Brod
- Karlovac
- Čakovec
- Bjelovar
- Vinkovci
- Sisak
- Koprivnica
- Rovinj
- Sesvete
- Trogir
- Makarska
- Požega
- Opatija
- Vukovar
- Labin
- Virovitica
- Ogulin
- Samobor
- Crikvenica
- Kutina
- Supetar
- Imotski
- Jastrebarsko
- Zaprešić
- Metković
- Pazin
- Županja
- Garešnica
- Sinj
- Zabok
- Križevci
- Solin
Korisne informacije

Što učiniti ako postanete žrtva prijevare u Hrvatskoj?
U digitalnom dobu sve je više građana Hrvatske pogođeno raznim oblicima prijevara – od internetskih i bankovnih prevara do krađe identiteta. Samo u 2023. godini Policija je zaprimila više od 15.000 prijava kaznenih djela prijevare, a procijenjena šteta premašila je 30 milijuna eura. Znati kako brzo i pravilno reagirati ključno je za zaštitu vaših prava […]

Kako tužiti za klevetu: Pravni vodič za Hrvatsku
Kleveta, koja uključuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, ozbiljan je pravni prekršaj u Hrvatskoj. Prema kaznenom i građanskom pravu, žrtve klevete imaju pravo na zaštitu i naknadu štete. Što je kleveta prema hrvatskom pravu? Kleveta se definira kao iznošenje ili širenje neistinitih informacija koje mogu štetiti časti, ugledu ili dostojanstvu druge osobe. Ovo […]

Trebaju li roditelji plaćati alimentaciju nakon navršenih 18 godina?
Jedno od najcescih pitanja u obiteljskom pravu u Hrvatskoj glasi: “Prestaje li obveza placanja alimentacije kada dijete navrsi 18 godina?” Kratak odgovor glasi: ne uvijek. Iako dijete s 18 godina postaje punoljetno, to ne znaci automatski da roditelj vise nije duzan financijski ga uzdrzavati. U ovom clanku objasnit cemo sto tocno kaze Zakon o obitelji, […]

Nezakoniti otkaz i vraćanje na posao: Kako zaštititi svoja prava u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je radno zakonodavstvo jasno u zaštiti prava zaposlenika od nezakonitih otkaza. Prema Zakonu o radu, svaki otkaz mora biti zakonit, s valjanim razlogom i uz poštivanje propisanih procedura. Ako smatrate da ste nezakonito otpušteni, imate pravo poduzeti pravne korake kako biste zaštitili svoja prava i, u nekim slučajevima, vratili se na radno mjesto. […]

Carinsko pravo u Hrvatskoj: digitalna era i nova pravila 2025
Uvod Carinsko pravo u Hrvatskoj predstavlja skup pravnih normi koje uređuju uvjete i postupke uvoza i izvoza robe, plaćanje carinskih davanja i nadzor nad prekograničnim prometom. U rujnu 2025. na snagu su stupile značajne izmjene Carinskog zakona i pripadajućih pravilnika. Njima se hrvatski sustav usklađuje s europskim standardima, ali i uvodi nova pravila koja će […]

Rad na daljinu u Hrvatskoj 2025.: Prava radnika i obveze poslodavaca
U 2025. godini rad na daljinu (remote rad) više nije iznimka već postaje standardan oblik zaposlenja u mnogim sektorima u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Državnog zavoda za statistiku, udio zaposlenih koji redovito rade na daljinu dosegnuo je 23% svih zaposlenih u prvoj polovici 2025. godine. Ova brojka bilježi konstantan rast […]

Agrarno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod Agrarno pravo u Hrvatskoj regulira odnose vezane uz zemljište, poljoprivrednu proizvodnju, korištenje prirodnih resursa i državne potpore poljoprivrednicima. U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o poljoprivredi, čime se uvodi modernija regulacija raspolaganja zemljištem i potpora domaćim proizvođačima. Najvažnije novosti u 2025. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem Općine […]

Što učiniti u slučaju prometne nesreće u Hrvatskoj
Prometne nesreće su nepredvidivi događaji koji se mogu dogoditi svakome tko sudjeluje u prometu. Pravilno reagiranje u takvim situacijama ključno je za zaštitu svih sudionika i poštivanje zakonskih obveza u Hrvatskoj. 1. Osigurajte mjesto nesreće Zaustavite vozilo: Odmah zaustavite vozilo kako biste spriječili dodatne opasnosti. Uključite sva četiri pokazivača smjera: Aktivirajte sva četiri pokazivača smjera […]

Ekološko pravo u Hrvatskoj: nova pravila i održivi razvoj 2025
Uvod Ekološko pravo u Hrvatskoj obuhvaća skup pravnih propisa koji štite okoliš, prirodne resurse i zdravlje ljudi. U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene Zakona o zaštiti okoliša i pripadajućih uredbi. Cilj izmjena je uskladiti domaće zakonodavstvo s europskim „Zelenim planom“ te uvesti strože standarde za gospodarenje otpadom, emisije štetnih plinova i korištenje prirodnih […]

Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj: zaštita i novosti 2025
Uvod Intelektualno vlasništvo obuhvaća prava koja štite stvaralaštvo uma – patente, žigove, industrijski dizajn, autorska prava i druga nematerijalna dobra. U Hrvatskoj ovaj sustav uređuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o žigu, Zakon o patentu i niz drugih propisa.U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se jača digitalna zaštita autorskih djela, uvode […]

Korporativno pravo u Hrvatskoj: pravila i izmjene 2025
Uvod Korporativno pravo u Hrvatskoj uređuje osnivanje, organizaciju i poslovanje trgovačkih društava. Glavni propisi su Zakon o trgovačkim društvima (ZTD), Zakon o obveznim odnosima, te posebni zakoni vezani uz tržište kapitala, radne odnose i stečaj.U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene ZTD-a koje uvode digitalne procedure osnivanja tvrtki, jaču odgovornost uprava i transparentnost vlasničkih […]

Medijsko pravo i internet u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod Medijsko pravo i internet obuhvaća pravila koja uređuju slobodu medija, zaštitu prava na informaciju, odgovornost za objavljeni sadržaj te regulaciju digitalnih platformi. U Hrvatskoj se ova pitanja uređuju Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Zakonom o autorskom pravu te novim pravilima Europske unije, posebno Digital Services Act (DSA) i Digital Markets Act (DMA).U […]