Nasilje u obitelji: ekonomsko nasilje je zakonom nasilje

Nasilje u obitelji: pet oblika koje zakon prepoznaje

0
0
1

Nema modrica — pa mislite da nemate slučaj. Hrvatski zakon kaže drukčije: nasilje je i fizička sila bez ozljede, i psihičko nasilje, i — što gotovo nitko ne zna — ekonomsko nasilje. Zabrana raspolaganja vlastitim prihodima, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje novca za kućanstvo i djecu: sve je to zakonom definirano nasilje.

5oblika nasilja — čl. 10.
1 mj. – 2 g.trajanje zaštitnih mjera
čl. 179.aKZ — kazneno djelo
6 mjesecinajmanje — psihosocijalni tretman

Pet oblika nasilja po zakonu

Članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definira nasilje u obitelji taksativno. Pročitajte popis polako — većina ljudi se prepozna u točki za koju nije ni znala da postoji.

Oblik Što točno obuhvaća
1 Fizička sila Primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Modrice nisu uvjet
2 Prema djeci Tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3 Psihičko nasilje Ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4 Ekonomsko nasilje Zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine; onemogućavanje raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem; onemogućavanje zapošljavanja; uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
5 Zanemarivanje Zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje
💡 Ekonomsko nasilje je najpodcjenjeniji dio zakona

„Ne smiješ raditi.“ „Plaću daješ meni.“ „Neću ti dati za dijete.“ „Kuću sam kupio ja, nemaš pravo dirati ništa.“

To nisu loši odnosi. To je zakonom definirano nasilje u obitelji — jednako kao i šamar. I na temelju njega se izriču iste zaštitne mjere.

Isto vrijedi i za točku 5: nebriga o starijem roditelju ili osobi s invaliditetom nije „obiteljska stvar“, nego zakonski oblik nasilja.

Nemate ozljedu — ali imate slučaj

Psihičko i ekonomsko nasilje su zakonom priznati oblici. Pitanje je samo kako ih dokazati. Pronađite odvjetnika na Odvjetnici-hr.com — 40 gradova.

Odvjetnik za obiteljsko pravo →
Kazneno pravo

4580+ zadovoljnih klijenata · Samo autentične recenzije

Dva kolosijeka: prekršaj i kazneno djelo

Ovo je specifičnost hrvatskog sustava koja zbunjuje i žrtve i prijavljene.

  Prekršaj Kazneno djelo (čl. 179.a KZ)
Propis Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Kazneni zakon
Kada Pojedinačni oblici nasilja iz čl. 10. Kada netko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji
Posljedica kod žrtve Povreda dostojanstva, uznemirenost Strah za sigurnost — svoju ili bliskih osoba — ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje
Postupak Prekršajni sud Kazneni postupak
⚠️ Ključna riječ: „učestalo“

Jedan incident najčešće ostaje u prekršajnom području. Ponavljanje je ono što ga podiže na razinu kaznenog djela iz čl. 179.a KZ.

Zato svaka prijava ima vrijednost i onda kad vam se čini da „ništa nije ispalo iz nje“ — gradi obrazac. Bez dokumentiranog obrasca nema „učestalo“.

Zaštitne mjere: što sud može izreći

Uz zaštitne mjere propisane Prekršajnim zakonom, sud može nad počiniteljem nasilja u obitelji primijeniti i mjere iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Mjera Trajanje Uvjet
Obvezni psihosocijalni tretman najmanje 6 mjeseci Radi otklanjanja nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost od ponavljanja
Zabrana približavanja žrtvi 1 mjesec – 2 godine Opasnost da bi ponovno mogao počiniti nasilje
Zabrana uhođenja ili uznemiravanja 1 mjesec – 2 godine Nasilje je počinjeno uhođenjem ili uznemiravanjem, a postoji opasnost od ponavljanja
Udaljenje iz zajedničkog kućanstva 1 mjesec – 2 godine Nasilje počinjeno prema članu obitelji s kojim živi, uz opasnost ponavljanja
Obvezno liječenje od ovisnosti najdulje 1 godina Nasilje počinjeno pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili drugoj vrsti ovisnosti, uz opasnost ponavljanja
💡 Udaljenje iz kućanstva ne ovisi o vlasništvu

Mjera se izriče počinitelju koji je nasilje počinio prema članu obitelji s kojim živi u stanu, kući ili drugom stambenom prostoru koji čini zajedničko kućanstvo. Zakon ne pita čije je ime u zemljišnim knjigama.

Odluku kojom sud izriče tu mjeru sud bez odgode dostavlja nadležnoj policijskoj postaji radi nadzora provedbe.

Zašto sudovi odbijaju predložene mjere

Ovo je neugodan dio koji se ne piše u brošurama — a odlučuje ishod.

🚫 Tri razloga iz analize prekršajne prakse

Kada prekršajni sudovi ne prihvate zaštitne mjere koje su ovlašteni tužitelji predložili, razlozi su najčešće:
1. sud je usvajanje predložene mjere smatrao nesvrsishodnim;
2. sama žrtva nije željela izricanje mjere;
3. nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njezino izricanje.

Uz to je utvrđeno da su se ovlašteni tužitelji u više od polovice slučajeva odrekli prava na žalbu — a u analiziranim presudama žalbu nisu uložili.

💡 Praktična pouka

Ako želite mjeru — recite to jasno, izričito i u zapisnik. „Ne znam“, „nije potrebno“ ili šutnja u praksi se čitaju kao da mjeru ne želite, i sud je neće izreći.

I drugo: ne oslanjajte se na to da će netko drugi uložiti žalbu. Statistika kaže da najčešće neće.

Problem koji nitko nije riješio: mjera i djeca

⚠️ Sudac razmišlja o ovome dok odlučuje

Kad okrivljenik ima izrečenu zabranu približavanja i uznemiravanja ili udaljenje iz doma, a sa žrtvom ima zajedničku djecu koju ima pravo viđati, pojavljuje se pitanje kada i na koji način može vidjeti djecu, a da ne prekrši mjeru.

Upravo se zato mjere ponekad ocjenjuju „nesvrsishodnima“. Ako unaprijed ponudite rješenje — predaja djece preko treće osobe, na neutralnom mjestu, uz nadzor — uklanjate sudu najjači razlog za odbijanje.

Kršenje mjere: prijavljuje se odmah

Zakon obvezuje profesionalce: osobe koje u obavljanju svojih poslova saznaju da počinitelj nasilja u obitelji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, dužne su o tome obavijestiti policiju.

Za vas to znači: liječnik, socijalni radnik, učitelj — nisu samo svjedoci. Oni imaju zakonsku obvezu prijaviti kršenje. Recite im.

💡 Što čuvati kao dokaz

✓ Poruke, pozivi u listingu, poruke s društvenih mreža — osobito nakon izricanja mjere
✓ Liječnička dokumentacija — i za psihičke posljedice, ne samo za ozljede
✓ Kod ekonomskog nasilja: izvadci računa, dokaz da vam je onemogućen pristup vlastitim sredstvima, dokaz o uskraćivanju novca za kućanstvo i djecu, dokaz da vam je onemogućeno zapošljavanje
✓ Imena svjedoka — susjedi, rodbina, kolege
✓ Vaše bilješke s datumima — obrazac je ono što pretvara prekršaj u kazneno djelo

Često postavljana pitanja

Je li nasilje u obitelji i ono bez tjelesne ozljede?

Da. Prema čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje je i primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, kao i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

Što je ekonomsko nasilje?

Zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, onemogućavanje raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja te uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. To je zakonom definiran oblik nasilja u obitelji.

Koliko traju zaštitne mjere?

Zabrana približavanja žrtvi, zabrana uhođenja ili uznemiravanja te udaljenje iz zajedničkog kućanstva izriču se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od dvije godine. Obvezni psihosocijalni tretman određuje se u trajanju od najmanje šest mjeseci, a obvezno liječenje od ovisnosti najdulje godinu dana.

Može li biti udaljen iz stana čiji je vlasnik?

Mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva izriče se počinitelju koji je nasilje počinio prema članu obitelji s kojim živi u stanu, kući ili drugom stambenom prostoru koji čini zajedničko kućanstvo, ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje. Zakon uvjet ne veže uz pravo vlasništva.

Kada je nasilje u obitelji kazneno djelo?

Kazneni zakon u članku 179.a propisuje kazneno djelo nasilja u obitelji za onoga tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazove određene teške posljedice. Pojedinačni oblici nasilja iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji obrađuju se u prekršajnom postupku.

Zašto je sud odbio izreći mjeru?

Iz analize prekršajne prakse proizlazi da su najčešći razlozi neprihvaćanja predloženih zaštitnih mjera to što je sud usvajanje mjere smatrao nesvrsishodnim, što sama žrtva nije željela izricanje mjere, ili što nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Zato je važno želju za mjerom izraziti jasno i izričito.

Što ako prekrši izrečenu mjeru?

Prijavite policiji, uz dokaze. Zakon propisuje i da su osobe koje u obavljanju svojih poslova saznaju da počinitelj ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom dužne o tome obavijestiti policiju. Odluku o mjeri udaljenja sud bez odgode dostavlja nadležnoj policijskoj postaji radi nadzora provedbe.

Zaključak

Hrvatski zakon o nasilju u obitelji širi je nego što ljudi misle. Ne traži modrice. Prepoznaje psihičko nasilje, ekonomsko nasilje i zanemarivanje starijih. Nudi pet zaštitnih mjera, u trajanju do dvije godine.

Ali sustav je pasivan na jednom presudnom mjestu: ako ne kažete jasno da mjeru želite — nećete je dobiti. Statistika prekršajnih sudova to potvrđuje bolje od svakog objašnjenja.

Pronađite odvjetnika

Odvjetnici-hr.com je hrvatska platforma za pretraživanje odvjetnika. Profili s cijenama, kontaktima i samo autentičnim recenzijama u 40 gradova.

Obiteljsko pravo →
Cijeli katalog

Samo autentične recenzije · Iskusni stručnjaci

Izvori: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji — čl. 10 (definicija nasilja), čl. 11 (zaštitne mjere), čl. 12 (obvezni psihosocijalni tretman), čl. 13 (zabrana približavanja žrtvi), čl. 14 (zabrana uhođenja ili uznemiravanja), čl. 15 i 17 (udaljenje iz zajedničkog kućanstva), čl. 18 (obvezno liječenje od ovisnosti), čl. 19; Kazneni zakon — čl. 179.a (nasilje u obitelji); Prekršajni zakon; Pravilnik o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (»Narodne novine« br. 28/2019); Pravilnik o načinu provedbe zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti (»Narodne novine« br. 110/2018); podaci Ministarstva unutarnjih poslova; analiza prekršajne sudske prakse objavljena u stručnoj literaturi.

Materijal ima opći informativni karakter i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj obratite se odvjetniku na Odvjetnici-hr.com.

Korisne informacije

Uhićenje: 48 sati, a za lakša djela samo 36

Svi znaju za „48 sati“. Gotovo nitko ne zna da za kaznena djela s propisanom kaznom do jedne godine zatvora rok iznosi samo 36 sati. Ni to da žalba protiv produljenja ima rok od šest sati i može se izjaviti na zapisnik. U uhićenju se sve mjeri u satima — i svaki propušteni je nepovratan. […]

0
0
0

Brisanje osude: imate pravo nijekati prijašnju osuđivanost

Dvije rečenice iz hrvatskog zakona koje gotovo nitko ne zna: nitko nema pravo tražiti od vas dokaz o (ne)osuđivanosti, a nakon rehabilitacije imate pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne možete snositi nikakve posljedice. Ako ste godinama odustajali od natječaja zbog stare presude — vjerojatno ste to radili bez potrebe. čl. 19.rehabilitacija po sili […]

0
0
0

Što učiniti kada ste optuženi za kazneno djelo

Osumnjičeni ste. Optuženi ste. Suočavate se s pravnim sustavom koji se čini kompliciranim i prijetećim. Trenutak kada se nađete pod sumnjom ili optužbom za kazneno djelo može biti jedan od najstresnijih i najizazovnijih u životu. Naglo se otvaraju pitanja: Što sada? Što smijem reći, a što ne? Hoću li završiti u zatvoru? Strah, zbunjenost i […]

0
0
228

Kazneno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Kazneno pravo u Hrvatskoj uređuje koja su ponašanja kaznena djela, kakve su kazne i kako se provodi kazneni postupak. Glavni propisi su Kazneni zakon (KZ) i Zakon o kaznenom postupku (ZKP).U rujnu 2025. stupile su na snagu važne izmjene kojima se jača zaštita žrtava, ubrzavaju postupci i uvode nove definicije kaznenih djela vezanih uz […]

0
0
258

Što učiniti ako postanete žrtva prijevare u Hrvatskoj?

U digitalnom dobu sve je više građana Hrvatske pogođeno raznim oblicima prijevara – od internetskih i bankovnih prevara do krađe identiteta. Samo u 2023. godini Policija je zaprimila više od 15.000 prijava kaznenih djela prijevare, a procijenjena šteta premašila je 30 milijuna eura. Znati kako brzo i pravilno reagirati ključno je za zaštitu vaših prava […]

1
0
1077

Kako tužiti za klevetu: Pravni vodič za Hrvatsku

Kleveta, koja uključuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, ozbiljan je pravni prekršaj u Hrvatskoj. Prema kaznenom i građanskom pravu, žrtve klevete imaju pravo na zaštitu i naknadu štete. Što je kleveta prema hrvatskom pravu? Kleveta se definira kao iznošenje ili širenje neistinitih informacija koje mogu štetiti časti, ugledu ili dostojanstvu druge osobe. Ovo […]

2
0
2335

Kako se štiti intelektualno vlasništvo u IT-u

U dinamičnom svijetu IT-a, gdje inovacije nastaju brzinom svjetlosti, lako je previdjeti jedan od najvažnijih aspekata uspjeha: zaštitu vašeg intelektualnog vlasništva. Zamislite sate, dane, mjesece truda uloženog u razvoj softvera, jedinstvenog algoritma ili inovativne aplikacije. Što ako netko jednostavno preuzme vaš rad, preimenuje ga i počne ostvarivati profit, a vi ostanete praznih ruku? To je […]

0
0
56

Pravni okvir za oglašavanje na internetu

U dinamičnom svijetu digitalnog marketinga, gdje se trendovi mijenjaju brzinom svjetlosti, lako je previdjeti jednu od najvažnijih komponenti uspješne strategije: usklađenost s pravnim propisima. Za marketinške timove u Hrvatskoj, razumijevanje i primjena ispravnog pravnog okvira za online oglašavanje nije samo pitanje izbjegavanja kazni, već temelj za izgradnju povjerenja s potrošačima i jačanje reputacije brenda. Svaka […]

0
0
51

Zamke kupnje nekretnina preko oglasa

San o vlastitom domu ili investicijskoj nekretnini često počinje pregledavanjem oglasa. Internet portali, novinski oglasi i društvene mreže preplavljeni su ponudama koje obećavaju savršenu lokaciju, atraktivnu cijenu i idealne uvjete. No, iza primamljivih fotografija i laskavih opisa često se kriju brojne zamke kupnje nekretnina preko oglasa koje mogu vaš san pretvoriti u pravnu i financijsku […]

1
0
34

Imigracijsko pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Imigracijsko pravo u Hrvatskoj uređuje ulazak, boravak i rad stranaca. U proteklih nekoliko godina Hrvatska je postala privlačna destinacija ne samo za turiste, već i za radnike, studente i investitore. Kako bi se sustav prilagodio novim potrebama, u ožujku 2025. stupile su na snagu izmjene Zakona o strancima i pripadajućih pravilnika.Ove promjene donose fleksibilnije […]

0
0
124

Porezno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Porezno pravo u Hrvatskoj uređuje sustav oporezivanja, prava i obveze poreznih obveznika te djelovanje Porezne uprave. Glavni propisi su Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u te posebni pravilnici.U rujnu 2025. uvedene su važne izmjene koje uključuju porezno rasterećenje rada, poticaje za zelene investicije i […]

0
0
151

Zrakoplovno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Zrakoplovno pravo u Hrvatskoj obuhvaća regulaciju civilnog zrakoplovstva, sigurnosti letenja, prava putnika, odgovornosti avioprijevoznika i nadzor nad aerodromima. Glavni propisi su Zakon o zračnom prometu, EU Regulativa (EZ) 261/2004 o pravima putnika, te međunarodni sporazumi poput Čikaške konvencije i Montrealske konvencije.U rujnu 2025. uvedene su važne izmjene koje povećavaju sigurnost, štite prava putnika i […]

0
0
121
Povratak na sve članke