Pravnici i odvjetnici za regulaciju vjerskih objekata u Garešnica

Poštovani , upućujem Vam pitanje :Dali susjed koji je od zajedničke međe udaljen 3 metra bez otvora (legalno i ok )smije postaviti kamere na bočnu stranu kuće prema toj istoj međi .Naime imam sttrah da te kamere hvataju i moj dio dvorišta gdje boravi moja obitelj i mld. dijete .
Drugo pitanje glasi dali taj isti susjed može objavljivati oglašavati fotografije gdje se pored njegove kuće vidi i moja u potpunosti sa dvorištem .Ako je moguće poslala bih vam i slike situacije .Treba mi pravni odgovor za daljnje postupanje prema azop zahtijevu .Hvala

Postovani,2022g sam kupila stan u zgradi koji ima jos 8stanova,naime ulovila sam da se nedavno upisala poljoprivredna zadruga na tu Cesticu i da je ta cestica livada.U gruntovnoj postoji vlasnički list ali ne i u katastru.Zgrada je izgradjena 1980g i ima uporabnu dozvolu.Gospodin iz zadruge se pravi da nema pojma o ničemu niti je spreman suradjivat.Sta dalje,smatram da je ovo krivično djelo.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica

Zanima me koliko otac može tražiti pravo na viđenje djeteta starog 6godina tj. koliko moze traziti da boravi kod oca.S tim da radi na terenu i kod kuće je samo za vikend.A majka radi u županiji u kojoj i zivi i svaki dan je sa djetetom.Koje su mogućnosti da može imati djeteta svaki vikend i da ima kontakt telefonom kad je na terenu.

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovanje Radio sam za tvrtku \”Weld with us j. d. o. o.\” OIB 19824280674, od 23. veljače 2024. do 23. lipnja 2025. u Italiji kao brodomonter. Zapravo sam radio do 16. travnja 2025., kada sam prestao raditi zbog neisplaćenih plaća i terenskog dodatka. Od 16.04.2025. do 23.06.2025. uveli su da sam koristio godišnji odmor, koji mi također nije isplaćen. Posljednja platna lista koju sam primio od tvrtke je za mjesec ožujak 2024. A posljednja uplata u banci koja je zadržana kao plaća bila je za mjesec listopad 2024. Nakon toga su bile uplate koje su zadržane kao predujmovi koji pokrivaju plaću do siječnja 2025. Pokušao sam kontaktirati tvrtku, ali bezuspješno. Mađarski sam državljanin i imam A1 obrazac. Zanima me isplati li se tužiti tvrtku da bih dobio zaostale plaće?