Odvjetnici-hr.com
Poštovani,
Molim Vas za svjet kako postupiti dalje., Naime određena ženska osoba me prijavila na policiji za nametljivo ponašanje, nakon saslušanja na državnom odvjetništvu, državno odvjetništvo je taj predmet toj ženskoj osobi odbacilo(naravno lažni iskazi te žene). Dotična gđa se žalila na odluku državnog odvjetništva te sam ja opet pozvana na državno odvjetništvo na saslušanje. Nakon mog saslušanja tražila sam uvid u spi (nisam ni znala točan razlog zbog kojeg sam pozvana jer je od te njezine prijave prošlo više od godinu dana). Uvidom u spis ostala sam zapanjena iskazom te žene jer je iskaz potpuno lažan a uz to je mene klevetala u iskazu na policiji. Izjavila je da ja A….B… nisam normalna osoba i da imam psihičkih problema. Nakon toga sam se ja žalila državnom odvjetništvu na klevetu dotične gospođe. Zanima me prema čl 149. kaznenog zakona zašto je to meni odbijeno od strane državnog odvjetništva a imaju njezinu izjavu sa policijskog zapisnika.
hvala
lp
Poštovana,
Vaš slučaj dodiruje dva kaznenopravna pitanja: nametljivo ponašanje (čl. 140. KZ-a) i klevetu (čl. 149. KZ-a). Evo objašnjenja zašto je vjerojatno došlo do odbacivanja i što možete dalje:
1. Zašto je DORH odbacio prijavu za klevetu
Kleveta (čl. 149. KZ-a) postoji kada netko o drugome iznosi ili prenosi neistinite činjenice koje mogu škoditi časti i ugledu.
Međutim, ako je osoba davala iskaz u kaznenom postupku, policiji ili DORH-u, onda se primjenjuje poseban režim – iskazi dani u postupku imaju zaštitu i ne tretiraju se automatski kao kleveta, čak i ako su neistiniti.
Zbog toga je DORH vjerojatno zaključio da se radi o obrambenom pravu ili pravu prijavljivanja (čl. 302. KZ-a zabranjuje lažno prijavljivanje, ali to je drugo djelo i teže se dokazuje).
Drugim riječima: njezine riječi u zapisniku policije ili DORH-a tretiraju se kao dio postupka, a ne kao javna objava radi klevetanja. Zato se DORH poziva da nema elemenata kaznenog djela klevete.
2. Koji je pravni put ako smatrate da ste oklevetani
Privatna tužba za klevetu – kazneno djelo klevete se u pravilu progoni privatno, ne po službenoj dužnosti. To znači da vi sami kao oštećena strana morate podnijeti privatnu tužbu (optužni prijedlog) protiv osobe pred nadležnim općinskim kaznenim sudom.
Rok: 3 mjeseca od dana kada ste saznali za klevetnički iskaz.
Građanska tužba radi zaštite časti i ugleda (čl. 19. Zakona o obveznim odnosima). Možete tražiti:
utvrđenje da je izjava neistina,
zabranu ponavljanja,
naknadu nematerijalne štete.
Ako smatrate da je ona namjerno lažno prijavila kazneno djelo, možete podnijeti kaznenu prijavu za lažno prijavljivanje (čl. 304. KZ-a). No, to DORH često odbacuje ako nema jasnih dokaza o umišljaju.
3. Što je realno očekivati
Kaznena prijava za klevetu putem DORH-a gotovo uvijek se odbacuje jer se radi o privatnom progonu.
Ako želite zaštitu, morate sami pokrenuti privatnu tužbu za klevetu ili građansku parnicu.
Ako je vaš ugled ozbiljno narušen, građanski postupak radi naknade štete često je učinkovitiji jer ne ovisi o kaznenom progonu.
Zaključak:
DORH je odbacio prijavu jer kleveta nije kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, a iskaz dan u kaznenom postupku ima procesnu zaštitu. Ako želite zaštititi svoje pravo na čast i ugled, imate dvije opcije:
Privatna tužba za klevetu (u roku 3 mjeseca).
Građanska tužba za naknadu štete i zaštitu osobnosti.
Napomena (disclaimer): Ovo je opći pravni savjet u skladu s hrvatskim Kaznenim zakonom i Zakonom o obveznim odnosima. Za podnošenje tužbe nužno je angažirati odvjetnika koji će pravilno sastaviti optužni prijedlog ili tužbeni zahtjev.