Što ako se novinar poziva na ‘pravo na slobodu informiranja’ prilikom objave tuđih privatnih poruka ili e-mailova?

Trebalo bi provjeriti postoji li legitiman javni interes i jesu li informacije neophodne za raspravu od općeg značaja (npr. razotkrivanje korupcije). Ako se radi samo o senzacionalizmu ili objavi privatnih poruka bez značajne vrijednosti, to krši privatnost i GDPR (osobne podatke). Sudovi često primjenjuju test proporcionalnosti: je li cilj informiranja nadređen povredi privatnosti? Ako je objava osobnih prepiski nužna za raskrinkavanje zlouporabe položaja, mogla bi biti zaštićena novinarska sloboda. Inače, osoba čije su poruke objavljene može tužiti za povredu privatnosti.