Pravnici i odvjetnici za medijsko pravo i internet u Požega

Poštovani,

obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.

Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Mateja

Poštovani,
Molim vas odgovor vezano za situaciju kada otac traži da dijete od dvije godine prenoći kod njega cijeli vikend.
Dijete živi s majkom od rođenja, a otac viđa dijete prema dogovorenom planu.
Da li otac može ostvariti putem suda da tako malo dijete putuje 300km do 600km obzirom da ne živimo u istom gradu da bi dijete prenoćilo dvije noći izvan svoga doma?
Napominjem curica ima dvije godine.
Molim vas da mi odgovorite kakva je sudska praksa u takvim slučajevima ?
Zahvaljujem

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!

Poštovani,

obraćam Vam se vezano uz problem koji imamo s našim susjedima u zajedničkoj kući na otoku Krku.

Naime, susjedi koji posjeduju apartman iznad našeg instalirali su vanjsku jedinicu klima uređaja bez ikakvog prethodnog dogovora ili suglasnosti suvlasnika, i to na način da je kondenzat s uređaja kapao direktno u naše dvorište (postojala je mogućnost da se montira klima uređaj u njihovo dvorište). Nakon što su dobili odvjetnički dopis, odlučili su ne ukloniti uređaj, već su, isključivo kako ga ne bi morali micati, postavili kanalicu duž cijele fasade kuće kako kondenzat ne bi više kapao u naše dvorište. Time su, po našem mišljenju, vizualno narušili izgled cijele zgrade, a i dalje se radi o jednostranom zahvatu bez suglasnosti svih suvlasnika. (da ne govorim o buki koju radi klima, a dolje se nalazi naša terasa ). Htjela bih napomenuti da su oni klimu montirali iz razloga što su iz svojeg spremišta napravili sobu koju ilegalno iznajmljuju turistima pod krinkom da su oni njihovi prijatelji te smatram da su i za to u prekršaju).

Molimo Vas za savjet:

Imamo li pravni temelj za traženje uklanjanja klima uređaja s pozicije na kojoj se sada nalazi?

Je li za takvu instalaciju bila potrebna suglasnost svih suvlasnika?

Možemo li tražiti uklanjanje i kanalice, s obzirom da dodatno nagrđuje izgled kuće?

Koji su daljnji pravni koraci koje možemo poduzeti ako oni i dalje odbijaju bilo kakav kompromis?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdačan pozdrav.

Poštovani, u potresu je oštećena naša zgrada. Za konstrukcijsku obnovu smo dobili sredstva države, no jedan vlasnik stana ne dozvoljava obnovu u svom stanu. Postoji li zakon po kojem mora pristati?

Poštovani ako otac dijete nije viđao više od 3godine i ne placa niti se brine ni u kojem pogledu o dijetetu dali postoji mogucnost da ga se lisi roditeljske skrbi, imala sam jedan sud međutim su odbili

Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.