Ostavinski postupak – nasljednici u inozemstvu - Odvjetnici-hr.com

Ostavinski postupak – nasljednici u inozemstvu

1 odgovor

Vesna Družeta

0
0
4

16.06.2025

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Odgovor 16.06.2025
datum odgovora: 16.06.2025

Prema zakonima Republike Hrvatske, kada osoba umre i ostavi imovinu, nasljednici imaju pravo odlučiti hoće li nasljedstvo:

Prihvatiti – čime postaju vlasnici ostavljene imovine, ali i odgovorni za eventualne dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Odbiti – čime gube svako pravo na ostavinu i ne snose nikakve obveze.

Ne izjasniti se – u tom slučaju, smatra se da su nasljedstvo prihvatili, jer zakon predviđa da se šutnja tumači kao prihvaćanje nasljedstva (članak 130. Zakona o nasljeđivanju).

Porezni aspekt
U konkretnom slučaju, budući da se radi o djeci pokojne (unutar prvog nasljednog reda), oni su prema Zakonu o porezu na promet nekretnina oslobođeni plaćanja poreza na naslijeđene nekretnine, uključujući kuće i voćnjake. Isto vrijedi i za pravo ukopa.

Za naslijeđeni novac na tekućim računima ne postoji porez na nasljedstvo, osim ako se ne radi o značajnijim iznosima koji bi se eventualno mogli promatrati kroz druge zakonske okvire (npr. u kontekstu poreza na dohodak, no to je rijetko i iznimno).

Ostali mogući troškovi
Sudski troškovi ostavinske rasprave su minimalni.

Trošak može nastati kod upisa vlasništva u zemljišne knjige (zemljišnoknjižni izvadak, biljezi, javni bilježnik), ali je riječ o relativno niskim iznosima.

Održavanje nekretnine (npr. režije, komunalna naknada) je buduća obveza, ali nije vezana uz nasljeđivanje, nego uz korištenje i vlasništvo.

Ako nitko ne prihvati nasljedstvo, država (RH) stječe imovinu bez daljnjih prava ili obveza prema nasljednicima.

Što se preporučuje?
Ako imovina nije opterećena dugovima (što se može provjeriti uvidom u ostavinsku dokumentaciju), a s obzirom na oslobođenje od poreza i relativno niske sudske troškove, najlogičnije i financijski najpovoljnije rješenje bilo bi prihvatiti nasljedstvo. Kasnije je moguće dogovoriti međusobnu podjelu, prodaju ili čak darovanje.

Napomena: Ove informacije služe isključivo kao opće pravne smjernice i ne predstavljaju služni pravni savjet. Preporučujemo da nasljednici svakako zatraže osobnu pravnu konzultaciju s odvjetnikom u Hrvatskoj, osobito ako postoji sumnja na dugove ostaviteljice ili ako je imovina značajne vrijednosti.

Похожие вопросы

Redosljed plaćanja obveza iza ostavitelja

1 odgovor
14.04.2025
Poštovani, Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja: 1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug? 2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću? Hvala unaprijed!
Читать далее
1
0
679
Prikaži sve