Vlasništvo nad softverom razvijenim putem outsourcing ugovora - Odvjetnici-hr.com
  • Početna
  • Pitanja
  • Vlasništvo nad softverom razvijenim putem outsourcing ugovora

Vlasništvo nad softverom razvijenim putem outsourcing ugovora

1 odgovor

Pitanja

0
0
3

26.06.2026

Naša tvrtka iz Zagreba angažirala je vanjskog IT developera putem ugovora o djelu za izradu mobilne aplikacije za naše poslovanje, a nakon završetka projekta i isplate cjelokupne ugovorene naknade, developer sada tvrdi da zadržava autorska prava na izvornom kodu jer ugovor nije sadržavao izričitu klauzulu o prijenosu autorskih prava, te nam nudi da mu platimo dodatnu naknadu za ”licencu” na korištenje aplikacije koju smo već platili da razvije za nas. Je li njegova pozicija ispravna?

Odgovor 30.06.2026
datum odgovora: 30.06.2026

Za razliku od situacije kada je autor djela u radnom odnosu s naručiteljem, gdje materijalna autorska prava po sili zakona prelaze na poslodavca, kod ugovora o djelu sklopljenog s vanjskim, samostalnim developerom koji nije u radnom odnosu, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorska prava na softveru u pravilu ostaju kod autora (developera) ako ugovor izričito ne predviđa prijenos materijalnih autorskih prava na naručitelja, što znači da je developerova tvrdnja o zadržavanju autorskih prava, nažalost, s pravnog stajališta u načelu točna ako vaš ugovor o djelu doista nije sadržavao klauzulu o prijenosu prava, unatoč tome što ste u potpunosti platili ugovorenu naknadu za izradu aplikacije. Ipak, prije nego što prihvatite ovu situaciju kao gotovu činjenicu, važno je detaljno analizirati cjelokupni tekst ugovora o djelu, budući da čak i bez izričite klauzule ”prijenos autorskih prava”, ugovor može sadržavati odredbe iz kojih implicitno proizlazi namjera davanja široke, isključive i trajne licence za korištenje aplikacije u svrhu za koju je naručena, a sukladno općim pravilima tumačenja ugovora iz Zakona o obveznim odnosima, sudovi uzimaju u obzir svrhu ugovora i zajedničku namjeru stranaka u trenutku sklapanja, pa ako je iz cjelokupnih okolnosti očito da je namjera bila da vaša tvrtka dobije puno, neograničeno pravo korištenja aplikacije za svoje poslovanje (a ne samo test verziju ili ograničenu demonstraciju), sud bi mogao protumačiti ugovor u vašu korist unatoč nedostatku izričite klauzule o prijenosu autorskih prava. Preporučujem da prije pristajanja na dodatnu naknadu za ”licencu” prvo pokušate pregovarati s developerom o retroaktivnom potpisivanju aneksa ugovora kojim bi se jasno definirao prijenos materijalnih autorskih prava ili barem davanje trajne, isključive i neopozive licence za korištenje aplikacije bez dodatne naknade s obzirom na to da ste već u potpunosti platili izradu, argumentirajući da je to bila zajednička namjera stranaka od početka suradnje, a ako developer odbija razuman dogovor i inzistira na dodatnom plaćanju, savjetujem konzultaciju s odvjetnikom specijaliziranim za autorsko pravo i IT ugovore koji će analizirati konkretan tekst vašeg ugovora o djelu i procijeniti izglede za uspjeh eventualne tužbe radi utvrđenja da vam pripada pravo korištenja aplikacije bez dodatne naknade, kao i, za buduće angažmane, svakako preporučujem da svaki ugovor s vanjskim developerima izričito i detaljno regulira pitanje prijenosa autorskih prava ili opsega licence prije početka bilo kakvog rada.

Slična pitanja

Zaštita izvornog koda od bivšeg zaposlenika koji je osnovao konkurenta

1 odgovor
21.08.2026
Bivši programer koji je radio u mojoj IT tvrtki u Zagrebu na razvoju specijaliziranog softvera za upravljanje skladištem napustio je tvrtku prije šest mjeseci, a sada je pokrenuo vlastitu tvrtku koja nudi vrlo sličan proizvod s gotovo identičnom funkcionalnošću i sučeljem. Sumnjam da je iskoristio naš izvorni kod ili barem detaljnu tehničku dokumentaciju koju je imao pristup tijekom zaposlenja. Kako mogu dokazati povredu i zaštititi svoje pravo?
Čitaj dalje
0
0
3

Vlasništvo nad podacima generiranim na SaaS platformi nakon otkaza

1 odgovor
22.07.2026
Naša tvrtka koristila je SaaS platformu za upravljanje projektima tijekom tri godine, akumulirajući ogromnu količinu podataka o projektima, klijentima i internim procesima, a nakon što smo odlučili prijeći na drugo rješenje i otkazali pretplatu, pružatelj usluge nam je onemogućio pristup svim tim podacima tvrdeći da prema uvjetima korištenja svi podaci uneseni u sustav postaju ”vlasništvo platforme”. Je li moguće da smo doista izgubili prava na vlastite poslovne podatke samo zato što smo ih unijeli u njihov sustav?
Čitaj dalje
0
0
1

Odgovornost za sigurnosne propuste u softveru koji je omogućio napad

1 odgovor
02.07.2026
Naša tvrtka je platila vanjskom IT developeru za izradu web trgovine, a nekoliko mjeseci nakon lansiranja, haker je iskoristio ozbiljan sigurnosni propust u kodu (SQL injection ranjivost) kako bi ukrao podatke naših kupaca, uključujući djelomične podatke o karticama. Developer tvrdi da je to ”uobičajen rizik” kod web razvoja i odbija preuzeti ikakvu odgovornost. Možemo li ga smatrati odgovornim za ovaj sigurnosni propust?
Čitaj dalje
0
0
2

Zaštita mobilne aplikacije od kloniranja od strane strane tvrtke

1 odgovor
29.07.2026
Razvio sam mobilnu aplikaciju za praćenje osobnih financija koja je postala vrlo popularna u Hrvatskoj, a nedavno sam primijetio da je jedna tvrtka iz Indije lansirala gotovo identičnu aplikaciju s vrlo sličnim korisničkim sučeljem, funkcionalnostima pa čak i sličnim nazivima kategorija unutar aplikacije. Kako mogu zaštititi svoju aplikaciju od ovakvog kloniranja, s obzirom na to da je tvrtka registrirana izvan Europske unije?
Čitaj dalje
0
0
1

Dvostruki ugovor, uplata direktoru, nadležnost i moguće prijevarno postupanje

1 odgovor
19.04.2025
Poštovani, Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica). Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi. Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici. Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim: Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao? Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu? Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)? Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a? Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.
Čitaj dalje
1
0
1081
Prikaži sve