Dvostruki ugovor, uplata direktoru, nadležnost i moguće prijevarno postupanje

Vaša situacija je ozbiljna i višeslojna, s potencijalnim elementima:
prijevarnog ponašanja,

izbjegavanja poreza,

moguće odgovornosti direktora kao fizičke osobe, i

pogrešno utvrđene mjesne nadležnosti suda.

Detaljno odgovaram na svako od Vaših pitanja:

1. Mogu li se dva ugovora tretirati kao jedinstven pravni posao?
Da, mogu.
Sukladno članku 252. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), ako postoji više isprava koje čine jedinstvenu volju ugovornih strana i sadržajno su povezane, sud ih može i treba tumačiti kao cjelovit pravni posao, neovisno o pokušajima prikrivanja pravih namjera.

Ako jedan ugovor prikazuje iznos od 1.200 EUR (za službene svrhe), a drugi 13.000+ EUR (plaćen direktno), sud će promatrati stvarnu volju stranaka i materijalnu istinu, a ne formalni naslov dokumenta.

📌 Bitna je stvarna volja i ponašanje stranaka, ne forma (čl. 271. ZOO).

2. Može li se direktor uključiti kao fizička osoba u postupak?
Da, pod određenim uvjetima.

Ukoliko je direktor osobno primio novac mimo računa trgovačkog društva, i to bez osnovanog pravnog temelja ili u svrhu prikrivanja stvarne transakcije (što se ovdje indicira), postoji prostor za:

građansku odgovornost direktora za štetu (čl. 1046. ZOO – odgovornost za štetu izvanugovorno),

eventualnu solidarnu odgovornost zajedno s D.O.O. ako se utvrdi da su zajednički djelovali,

kao i kaznenu odgovornost (vidi točku 3).

Prema čl. 8. Zakona o trgovačkim društvima, direktor nije osobno odgovoran za obveze društva, ali može biti odgovoran za štetu trećima ako je postupao protupravno i s umišljajem.

3. Postoji li mogućnost kvalifikacije kao kazneno djelo – prijevara?
Da.
Radnje koje navodite mogu ukazivati na elemente kaznenog djela prijevare iz članka 236. Kaznenog zakona RH (KZ/11):

"Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovede ili održi drugoga u zabludi, te ga time navede na činjenje ili nečinjenje na štetu njegove ili tuđe imovine..."

Ako je dokument manjeg iznosa služio kao paravan za prikrivanje pravog pravnog odnosa, a istodobno su sredstva uplaćena direktoru osobno, bez knjiženja u poslovnim knjigama, može se podnijeti kaznena prijava protiv direktora zbog:

Prijevare (čl. 236. KZ)

Zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. KZ)

Utaje poreza (čl. 256. KZ) – ako postoji utaja fiskalne obveze.

Prijavu možete podnijeti DORH-u, uz priložene ugovore, dokaze o uplatama i opis činjeničnog stanja.

4. Je li sud u Koprivnici mjesno nadležan prema članku 52. ZPP-a?
Da.
Sud u Koprivnici je mjesno nadležan ako je:

nekretnina na kojoj su se radovi izvodili smještena u Koprivnici,

šteta nastala upravo na toj lokaciji.

Članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP) propisuje:

"Za sporove iz ugovora o izvođenju građevinskih radova mjesno je nadležan i sud na čijem se području nalazi nekretnina na kojoj su se radovi izvodili, ako je ta nekretnina glavni predmet ugovora."

Ako Vaš odvjetnik nije to naveo u žalbi na rješenje o nenadležnosti, postoji mogućnost naknadnog dopisa, odnosno nove tužbe s pozivom na ovaj članak, ako je prethodna odbačena.

Što dalje možete učiniti:
Podnesite dopunu tužbenog zahtjeva (ili novu tužbu) u kojoj:

tražite sud da utvrdi postojanje jedinstvenog pravnog posla,

uključite direktora kao fizičku osobu radi isplate u privatni džep,

pozovete se na čl. 52. ZPP-a (nadležnost prema mjestu nekretnine).

Podnesite kaznenu prijavu DORH-u protiv direktora zbog sumnje na prijevaru, zlouporabu povjerenja i moguće utaje poreza.

Zatražite mišljenje Porezne uprave ako imate sumnju da su radnje bile usmjerene na izbjegavanje poreza.

Po potrebi – promijenite odvjetnika, ako postoje propusti u zaštiti vaših interesa (npr. kriva adresa žalbe).