Rončević Lucija

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Zanima me ima li Odgojni zavod pravo zadržavanja maloljetnika koji je odradio sve uvjete za otpust? Dijete je u zavodu godinu dana, a prije toga je bilo hospitalizirano tri mjeseca i dovedeno u zavod. Zavod ne želi dati nikakve konkretne informacije i ograđuju se od bilo kakvih upita. Branitelj koji trenutno zastupa dijete ne poduzima ništa. Radi zaštite djeteta pišem anonimno.

Izvanbračna partnerica odlučila je prekinuti dugogodišnju vezu, imamo zajedničkog sina.
Dijete je nedavno prijavljeno i boravi na adresi kod roditelja partnerice, gdje se i sama prijavila, međutim ona ne živi sa djetetom (no viđa ga uredno) te odnedavno ima i novu vezu / partnera.
Što je sada događa po pitanju alimentacije, budući da majka ne živi sa djetetom a ima i novog partnera.

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani,
Od 2022. sam zaposlena na neodređeni. Cijelo vrijeme koristim dopust za njegu djeteta s teekoćama u razvoju. Početkom travnja 2025.predajem zahjev za sporazumni raskid ugovora i u zahtjevu navodim da želim isplatu godienjeg od 2024.g i razmjeran dio iz 2025. Poslodavac u rješenju odbija isplatu jer je uvjet za korištenje ili isplatu naknade povratak radnika na rad, a ja sam raskinula ugovor. Poslodavac je u pravu ili ipak imam pravo na isplatu? Hvala

Postovani ,molila bi Vas da mi odgovorite da li nakon isteka tri ugovora na određeno poslodavac mora sa radnikom sklopiti ugovor na neodređeno ukoliko je i dalje potreba za radnim mjestom, radi se o pomoćnicima za njegu ,skrb i pratnju djece u vrticima grada Zagreba .Ukoliko imamo zakonski pravo da li ravnateljica mora podnijeti zahtjev za suglasnost za neodređeno gradu Zagrebu. Lp

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.