Odvjetnici-hr.com 
Zaštita prava na podatke i povjerljivost u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025
Uvod
Zaštita osobnih podataka i povjerljivosti u digitalnom dobu jedno je od ključnih pitanja u pravu. U Hrvatskoj se to područje uređuje kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), Zakon o provedbi GDPR-a, Zakon o elektroničkim komunikacijama, te posebne zakone koji uređuju bankarstvo, zdravstvo i IT sektor.
U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se povećavaju prava građana, uvode strože obveze za tvrtke i digitalne platforme te jačaju kazne za povrede podataka.
Najvažnije novosti u 2025.
Prava građana
-
Građani imaju pravo na digitalni pristup svim osobnim podacima putem državnog portala.
-
Uvedeno je pravo na prijenos podataka u realnom vremenu između pružatelja usluga (npr. banaka, telekoma).
-
Povećana zaštita osjetljivih podataka (zdravstveni, financijski, biometrijski).
Obveze tvrtki i institucija
-
Tvrtke moraju imati službenika za zaštitu podataka (DPO) neovisno o veličini, ako obrađuju osjetljive podatke.
-
Obvezno je šifriranje podataka i primjena sigurnosnih certifikata.
-
Povreda podataka mora se prijaviti nadležnom tijelu u roku od 24 sata (ranije 72).
Kazne i nadzor
-
Kazne za povrede povećane su do 4% globalnog prometa ili 20 milijuna eura.
-
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) dobila je proširene ovlasti nadzora.
-
Digitalne platforme moraju redovito objavljivati izvješća o sigurnosti podataka.
Povjerljivost komunikacija
-
Stroža pravila za čuvanje tajnosti elektroničke pošte i komunikacija.
-
Zabranjeno je korištenje podataka korisnika za skriveno praćenje i profiliranje.
-
Poslodavci smiju nadzirati službene komunikacije radnika samo uz izričitu pravnu osnovu.
Tablica: pregled promjena u 2025.
| Područje | Prijašnje stanje | Novo od 2025. godine |
|---|---|---|
| Pravo na pristup podacima | Na zahtjev | Digitalni pristup kroz portal |
| Rok za prijavu povrede | 72 sata | 24 sata |
| Kazne za povrede | Do 2% prometa | Do 4% ili 20 mil. € |
| Šifriranje podataka | Preporučeno | Obvezno |
| Povjerljivost komunikacija | Opća pravila | Strože zabrane profiliranja |
Primjeri iz prakse (case studies)
Slučaj 1: Povreda podataka u banci
Banka nije na vrijeme prijavila curenje podataka. AZOP ju je kaznio s 5 milijuna eura.
Slučaj 2: Digitalni pristup podacima
Građanin je putem državnog portala preuzeo sve svoje financijske i zdravstvene podatke u digitalnom obliku.
Slučaj 3: Poslodavac i nadzor komunikacija
Tvrtka je pratila privatne poruke zaposlenika. Sud je odlučio da je to protuzakonito i dosudio odštetu radniku.
Slučaj 4: Zdravstveni podaci
Bolnica je neovlašteno dijelila podatke pacijenata s farmaceutskim tvrtkama. Kažnjena je s 2% ukupnog prometa.
Slučaj 5: Platforma i profiliranje
Društvena mreža koristila je skrivene podatke za oglašavanje. Nakon inspekcije, kažnjena je i obvezna transparentno prikazivati sve oblike praćenja.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliko traje prijava povrede podataka?
Najviše 24 sata od otkrivanja incidenta.
Jesu li kazne povećane?
Da, sada iznose do 20 milijuna eura ili 4% globalnog prometa.
Kako građani mogu pristupiti svojim podacima?
Putem državnog digitalnog portala.
Mogu li poslodavci nadzirati komunikaciju radnika?
Samo uz zakonsku osnovu i uz obavijest radniku.
Jesu li zdravstveni i biometrijski podaci dodatno zaštićeni?
Da, svaka obrada mora biti posebno opravdana i šifrirana.
Što ako platforma ne ukloni nezakonitu obradu podataka?
AZOP može izreći zabranu obrade i visoke novčane kazne.
Koraci za građane i poduzeća
-
Za građane – koristite digitalni portal za provjeru i preuzimanje svojih podataka.
-
Za poduzeća – imenujte službenika za zaštitu podataka i ugradite sigurnosne certifikate.
-
Za IT tvrtke – koristite enkripciju i redovito provodite sigurnosne provjere.
-
Za poslodavce – poštujte granice u nadzoru službene komunikacije.
-
Za zdravstvene i financijske institucije – posebna pažnja na osjetljive podatke.
-
Za odvjetnike i konzultante – pratite izmjene EU regulative i savjetujte klijente.
Zaključak
Zaštita prava na podatke i povjerljivost u Hrvatskoj 2025. donosi strože rokove, veće kazne i veću transparentnost. Građani imaju jača prava i bolji pristup podacima, dok tvrtke moraju ulagati u sigurnost i poštivati stroge standarde enkripcije i povjerljivosti.
Ove izmjene usklađuju hrvatski sustav s europskim standardima i jačaju povjerenje u digitalno gospodarstvo.
Odricanje od odgovornosti: Ovaj članak pripremili su i provjerili pravnici s portala odvjetnici-hr.com. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj preporučuje se individualno savjetovanje s odvjetnikom.