Pravnici i odvjetnici za prava na intelektualno vlasništvo u medijima u Požega

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Niz je potpisao ugovor za firmu 09.05 ,otisao s avionom koji je firma platila u Njemačku 13.05,taj dan kad je sletio i dosao u stan od firme, nije mu poslije leta bilo dobro i srusio se i umro u stanu.Nije imao lijecnicki prije jer firma ga nije poslala na lijecnicki.Ugovor ima ali nije nigdje navedena niti polica osiguranja.E sad zanima me sto dalje raditi mogu li tuziti firmu sto mu nije prije samog odlaska na teren nije obavila lijecnicki vec mu je odmah tražila let da sto prije ide.Iako je taj dan dodao i odmah umro poslije tog leta😥Imam li osnovu na koju ih mogu tuziti .Iako je poslodavac platio prijevoz muza iz Njemačke za Hrvatsku za pogreb .Dali je sam propust tog lijecnickig mogao biti presudan

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Postovani situacija je sljedeca,nasljedila sam kuću od pokojnog djeda znaci vlasnik u kuci sam 20/24,međutim ujak ima od prije po pokojnoj baki 4/24,nije odredeno tocno sto njemu u kuci pripada,mislim na sobu ili nesto,mi bi njemu u sklopu kuce napravili poseban ulaz i gdje bi on bio,međutim on se ne slaze s tim i kaze da je njego pravu u svakom kutku kuće,znaci on moze kuhati u mojoj kuhinji,djeliti kupaonicu,dnevni boravak i slicno.Ja ne zelim posto imsm supruga i dvoje djece i zelimo imati svoj mir smatram posto sam ja vecinski vlasnik da imam pravo njemu odrediti gdje će on biti?Koja su moja prava kao večinskog vlasnika?hvala

Poštovani,

Braća i ja smo suvlasnici nekretnine, time da braća žive na istoj, dok ja živim sa suprugom na drugoj adresi. Moj sin sa snahom i dvoje djece žive na nekretnini sa mojom braćom bez vlasništva na istoj. Kako duže vremensko razdoblje sin ima bračnih nesuglasica, odlučio je pokrenuti postupak razvoda braka. Mi želimo da snaha napusti kuću, te je zamolili za isto, što je ona odbila. Molim Vas informaciju da li je moguće na policiji odjaviti snahu s mjesta prebivališta, te na temelju odjave tražiti da napusti kuću ( samo ona)? I da me eventualno savjetuje što možemo učiniti po tom pitanju.

Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.

Kuća mi se nalazi blizu kamenoloma i ima vidljive stete od miniranja,vlasnici kamenoloma kazu da nije do njih,ima li načina da se naplati steta,kuca ima uporabnu dozvolu,ali nije jos sredjeno vlasništvo.Pozdrav

Poštovani

sva nekretnina, kuća, zemlja je prepisana na ujaka koji zivi u Australiji, odrekao se hrvatskog državljanstva
odlučio je sve prepisati meni, nećakinji
kako to najlakše riješiti?
kakva je situacija sa porezom u tom slučaju?

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?