Kleveta

Poštovana gospođo Katice,

hvala Vam na povjerenju i vrlo jasno postavljenom pitanju. U nastavku Vam donosim pregled pravne situacije iz perspektive hrvatskog kaznenog i građanskog prava, kao i preporuke za Vašu zaštitu.

1. Jesu li navodi koje navodite kleveta?
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, kleveta je kazneno djelo definirano u članku 149.:

"Tko o drugome iznese ili pronese nešto neistinito što može štetiti njegovoj časti ili ugledu..."

Važno je napomenuti:

Mora se raditi o neistinitoj tvrdnji (ne mišljenju),

Tvrdnja mora biti takva da može ozbiljno narušiti čast i ugled oštećene osobe,

Postoji razlika između vrijeđanja i klevetanja – kleveta se odnosi na iznošenje konkretnih neistinitih činjenica, dok uvreda obuhvaća ponižavajuće izraze i omalovažavanja.

U Vašem slučaju, izjave poput:

„Ti si kriva za njegovu psihičku bolest“

„Miješaš se gdje treba i ne treba“

„Puniš mu glavu protiv mene“

„Uzrok si sukoba“

...mogle bi, ovisno o kontekstu, biti kvalificirane kao kleveta, ako se tvrdi kao činjenica, i ako su neistinite. Posebno tvrdnja o uzrokovanju psihičke bolesti može se smatrati ozbiljnom, jer implicira štetno ponašanje s trajnim posljedicama.

Ako se takve tvrdnje iznose pred trećim osobama, što Vi također spominjete, postoji i element širenja klevete, što dodatno otežava situaciju za osobu koja to čini.

2. Mogu li takve poruke biti dokaz i postoji li osnova za prijavu?
Da, pisane poruke (npr. SMS, Viber, WhatsApp, e-mail) koje ste spremili mogu biti validan dokaz u kaznenom postupku. Poželjno je napraviti i screenshotove s datumima, a također bi bilo korisno izraditi ovjerenu presliku kod javnog bilježnika (ako dođe do spora).

Ako je poruke primala i Vaša kći (čak i ako ih je pošiljatelj izbrisao), to može potvrditi svjedočenjem da su iste postojale.

3. Što možete učiniti – pravni koraci
a) Kaznena prijava zbog klevete
Možete podnijeti prijedlog za kazneni progon zbog klevete (čl. 149. KZ-a). To se podnosi u roku od 3 mjeseca od saznanja za djelo i počinitelja, izravno Općinskom sudu (ne policiji). Nema tužiteljstva u ovakvim predmetima – riječ je o privatnoj tužbi.

b) Građanskopravna tužba
Možete pokrenuti parnični postupak zbog povrede časti i ugleda, gdje biste mogli tražiti naknadu nematerijalne štete (npr. zbog pretrpljene boli, nesanice, stresa...).

c) Zaštita putem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ako je osoba u širem obiteljskom krugu i ima uznemiravanja) – moguće je zatražiti zabranu kontakta ili približavanja, iako ovo rjeđe prolazi u slučajevima bez fizičkog nasilja ili izravne prijetnje.
d) Pisano upozorenje preko odvjetnika
Ukoliko ne želite odmah ići sudskim putem, slanje službenog upozorenja preko odvjetnika često zna djelovati odvraćajuće i može zaustaviti daljnje uznemiravanje.

4. Emocionalna i psihološka zaštita
Budući da navodite ozbiljne emocionalne posljedice (nesanica, zabrinutost), nemojte podcijeniti važnost psihološke podrške – razgovor s psihologom ili savjetnikom može pomoći u nošenju s emocionalnim pritiskom. Isto tako, dokumentiranje tih posljedica može koristiti i kao dokaz o nematerijalnoj šteti u sudskom postupku.

Zaključak
Na temelju svega navedenog, postoji osnova da se neki od spomenutih navoda tretiraju kao klevetničke tvrdnje, a s obzirom na pisane dokaze, imate mogućnost pokrenuti kazneni ili građanski postupak. Ujedno, jasno je da se radi o uznemirujućem ponašanju koje nije opravdano obiteljskim okolnostima.

Napomena: Ovaj odgovor je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu. Za zaštitu svojih prava i preciznu procjenu slučaja, savjetujemo Vam da se osobno obratite odvjetniku u Hrvatskoj, koji će uvidom u sve poruke i okolnosti moći poduzeti konkretne korake u Vašu korist.