Zavaravajuće oglašavanje popusta koji nikad nisu postojali - Odvjetnici-hr.com
  • Početna
  • Pitanja
  • Zavaravajuće oglašavanje popusta koji nikad nisu postojali

Zavaravajuće oglašavanje popusta koji nikad nisu postojali

1 odgovor

Pitanja

0
0
2

07.07.2026

Trgovački lanac u kojem redovito kupujem oglašava ”popust od 50%” na određene proizvode, no primijetio sam da su cijene tih istih proizvoda bile identične i prije takozvane akcije, odnosno da uopće nije bilo stvarnog sniženja s neke prethodne redovne cijene. Čini mi se da je to obična prijevara potrošača kroz lažne popuste. Je li takva praksa zabranjena i kome je mogu prijaviti?

Odgovor 09.07.2026
datum odgovora: 09.07.2026

Prikazivanje lažnih popusta bez stvarnog prethodnog sniženja cijene predstavlja tešku povredu Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22), koji je nakon implementacije Omnibus direktive (EU) 2019/2161 izričito propisao obvezu za trgovce da prilikom oglašavanja sniženja cijene navedu i najnižu cijenu koju je proizvod imao u razdoblju od najmanje 30 dana prije primjene sniženja, upravo kako bi se spriječila praksa umjetnog povećanja cijene neposredno prije ”sniženja” na, u stvarnosti, prethodnu redovnu cijenu, čime se stvara lažan dojam popusta koji zapravo ne postoji. Ako trgovac oglašava popust od 50% bez da je proizvod ikada imao višu cijenu u referentnom razdoblju od 30 dana, radi se o izravnom kršenju članka 43. Zakona o zaštiti potrošača, a takva praksa ujedno predstavlja i nepoštenu poslovnu praksu, konkretno zavaravajuću poslovnu praksu iz članka 15. istog Zakona, jer se potrošača dovodi u zabludu o postojanju i stvarnoj visini financijske pogodnosti koju kupnjom ostvaruje. Za prijavu ovakve prakse nadležan je Državni inspektorat, sektor tržišne inspekcije, kojem možete podnijeti pisanu prijavu s konkretnim dokazima, poput fotografija cjenika ili oznaka cijena tijekom dužeg razdoblja prije objavljenog ”popusta” koje pokazuju da cijena nije bila viša, snimki zaslona web-trgovine ako je riječ o online kupnji koje bilježe povijest cijena, ili čak korištenja specijaliziranih alata za praćenje povijesti cijena poput raznih cjenovnih tražilica koje bilježe kretanje cijena tijekom vremena za pojedine proizvode i trgovce. Tržišna inspekcija ima ovlast provesti nadzor nad poslovanjem trgovca, zatražiti internu dokumentaciju o povijesti cijena proizvoda te, ako utvrdi povredu, izreći novčanu kaznu koja za teže povrede zaštite potrošača može iznositi i do 4% ukupnog godišnjeg prometa trgovca ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini, što predstavlja značajan odvraćajući učinak za velike trgovačke lance, a paralelno s prijavom inspekciji, kao pojedinačni potrošač oštećen takvom praksom nemate izravno pravo na individualnu novčanu naknadu putem inspekcijskog postupka, ali sama prijava doprinosi zaštiti svih potrošača od takve raširene i štetne prakse.

Slična pitanja

Neovlašteno korištenje glazbe u reklamnom videu za društvene mreže

1 odgovor
17.08.2026
Napravio sam kratki promotivni video za svoj mali restoran u Zagrebu i podložio ga popularnom pop pjesmom kupljenom preko streaming servisa za osobno slušanje, a sada mi je Instagram uklonio video zbog navodne povrede autorskih prava. Mislio sam da je korištenje glazbe u kratkom video sadržaju na društvenim mrežama uobičajena i dopuštena praksa. Koja su zapravo pravila za korištenje glazbe u komercijalnim reklamama?
Čitaj dalje
0
0
4
Prikaži sve