Rogošić Subota Sandra

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?

Poštovani,

majka sam dvojice sinova. Stariji uredno cijepljen po kalendaru cijepljenja. Mlađi primio samo cjepiva u rodilištu i cjepiva sa 2 i 4 mjeseca života. Nakon toga smo svaki mjesec nekoliko puta kod pedijatra (bronhitisi, laringitisi, bronhiolitis, upale… Antibiotici, pumpice, kortikosteroidi…).
Nakon zadnjeg cjepiva starijeg sina, imao je određene nuspojave koje liječnici ne žele povezati sa cjepivom, a uvjerena sam da jesu. Isto tako, istraživanjem, počela sam sumnjati da je i mlađi sin imao zdravstvene probleme uzrokovane cjepivom. Odlučili smo dalje odbiti ili \’odgoditi\’. Što u tom slučaju? Što ako nam stigne kazna zbog \’zanemarivanja\’ djeteta? Koje su naše mogućnosti?

Hvala!

Poštovani,

Moja majka ima 78 godina i 100% je invalid. Živimo zajedno u istom kućanstvu, a ona u potpunosti ovisi o mojoj pomoći. Brinem se za nju 24 sata dnevno.
Zanima me imam li ja kao njezina kćer pravo na status njegovatelja?

Također, molim informaciju je li moguće cijeli postupak provesti uz pravni savjet i pomoć odvjetnika.

Unaprijed zahvaljujem!

Srdačan pozdrav,
Tamara

Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.

Postovani ,molila bi Vas da mi odgovorite da li nakon isteka tri ugovora na određeno poslodavac mora sa radnikom sklopiti ugovor na neodređeno ukoliko je i dalje potreba za radnim mjestom, radi se o pomoćnicima za njegu ,skrb i pratnju djece u vrticima grada Zagreba .Ukoliko imamo zakonski pravo da li ravnateljica mora podnijeti zahtjev za suglasnost za neodređeno gradu Zagrebu. Lp

Izvanbračna partnerica odlučila je prekinuti dugogodišnju vezu, imamo zajedničkog sina.
Dijete je nedavno prijavljeno i boravi na adresi kod roditelja partnerice, gdje se i sama prijavila, međutim ona ne živi sa djetetom (no viđa ga uredno) te odnedavno ima i novu vezu / partnera.
Što je sada događa po pitanju alimentacije, budući da majka ne živi sa djetetom a ima i novog partnera.

Poštovani,
Ostavitelj je bio korisnik naknade za smještaj kod centra za socijalnu skrb pa centar od nasljednika potražuje za navedenu naknadu. Ostavitelj također ima dugovanja po nekoliko ovrha. Ako se nasljednik prihvati nasljedstva on odgovara za dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Imam dva pitanja:
1. Kako se određuje kojim će redoslijedom vraćati dugove tj. tko ima prednost( ovrhe ili centar)? Ako imovine ima vrijednost cca 10.000 eura, a dugovanje ukupno je 20.000 eura kako i kome ne platiti sav dug?
2. Nasljednik je naslijedio kuću i nekoliko oranica. Da li za sve mora raditi procienu vrijednosti ili samo za kuću?

Hvala unaprijed!