Mogu li radnici i poslodavci sklopiti kolektivne ugovore i čemu oni služe?
- 08.12.2024
Radim kao vozač dostave za tvrtku u Rijeci i redovito radim deset do dvanaest sati dnevno umjesto ugovorenih osam, a poslodavac tvrdi da prekovremeni rad ”nije bio naložen” pa mi ga stoga ne mora platiti, iako je jasno da bez tih dodatnih sati ne bih mogao stići obaviti sve dostave koje mi se dodjeljuju u rasporedu. Imam evidenciju svojih radnih sati u vlastitom dnevniku. Imam li pravo na isplatu prekovremenih sati unatoč tome što nisu formalno ”naloženi”?
Prema Zakonu o radu, prekovremeni rad se u pravilu obavlja na temelju pisanog naloga poslodavca, no sudska praksa dosljedno zauzima stajalište da ako poslodavac radniku dodjeljuje takav opseg posla, poput broja dostava u vašem rasporedu, koji je objektivno nemoguće izvršiti unutar redovitog radnog vremena od osam sati, takvo faktičko nametanje obveze koja zahtijeva prekovremeni rad izjednačava se s prešutnim nalogom za prekovremeni rad, budući da poslodavac ne može izbjeći svoju obvezu plaćanja prekovremenog rada jednostavnim izbjegavanjem formalnog pisanog naloga dok istovremeno svojim organizacijskim odlukama o opsegu posla faktički prisiljava radnika na rad dulji od redovitog radnog vremena. Ključan dokazni teret u ovakvim sporovima jest dokazati da je opseg posla doista bio takav da ga nije bilo moguće izvršiti unutar osam sati, za što vaš osobni dnevnik evidencije radnih sati, iako koristan kao početni dokaz, sam po sebi možda neće biti dovoljan bez dodatne potkrepe, stoga preporučujem da prikupite i druge dokaze poput GPS podataka dostavnog vozila koji bilježe vrijeme početka i završetka ruta, evidencije uručenih pošiljki s vremenskim oznakama koje pokazuje sustav tvrtke, poruka ili naloga nadređenog o dnevnim zadacima koji implicitno zahtijevaju rad dulji od osam sati, te izjava kolega vozača koji mogu potvrditi da je opisan opseg posla uobičajeno zahtijevao prekovremeni rad za sve djelatnike na sličnim rutama. Prema Zakonu o radu, poslodavac je uostalom dužan voditi evidenciju o radnom vremenu svih radnika sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 32/15, 133/21), pa ako poslodavac tvrdi da niste radili prekovremeno, a istovremeno nije uredno vodio zakonski propisanu evidenciju vašeg stvarnog radnog vremena, teret dokazivanja stvarnog broja odrađenih sati u sporu prebacuje se znatnije na poslodavca, budući da je upravo on zakonski dužan voditi točnu evidenciju, a propust te obveze ne smije ići na štetu radnika koji potražuje neisplaćenu plaću za prekovremeni rad. Preporučujem da prvo pisanim putem, primjerice preporučenom poštom, zatražite od poslodavca isplatu neisplaćenih prekovremenih sati uz priloženi izračun na temelju vaše evidencije, a ako poslodavac odbije ili ne odgovori, imate pravo podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu radi isplate razlike plaće za prekovremeni rad, pri čemu je za potraživanja plaće opći zastarni rok tri godine od dospijeća svake pojedine isplate, tako da provjerite koliko unatrag možete potraživati temeljem svoje evidencije.
Ova stranica koristi datoteke za personaliziranje sadržaja i promotivnih poruka, prikupljanje analitike i druge svrhe. Možete se upoznati s našim politika kolačića. Ako pristanete na upotrebu datoteka s brojem, kliknite "Prihvati".