Mrdeža Željka

Poštovani,
Pročitala sam dobar dio vaših pitanja i odgovora i pronašla odgovore u svezi pojmova klevete i uvrede. Jučer sam postavila pitanje koje je bilo uopćeno. Danas bih postavila konkretna pitanja. Kako mi je u zadnje vrijeme osoba poslala više optužujućih pisanih poruka ja bih vas pitala jesu li neki navodi kleveta. Uvrede neću spominjati. Jesu li klevete: ti si kriva za njegovu psihičku bolest, miješaš se u odnos između mene i mog brata, \”puniš mu glavu\” protiv mene, miješaš se i gdje treba i ne treba, uvlačiš se,… Iz poruka se da isčitati da je i s drugim osobama raspravljala o meni. Tvrdi da sam ja uzrok sukoba između nje i njenog brata. Sukob je, koliko sam pohvatala, radi podjele imovine.
Radi se o svojti koju viđam svako toliko godina (nečija pričest, krizma) i nikada se ne čujemo. Najprije sam bila zaprepaštena, zatim zabrinuta i uznemirena. Noćima ne spavam. Normalna, uljudbena i argumentirana pisana komunikacija ne daje ploda. Poruke je slala i mojoj kćeri, ali ih je ubrzo izbrisala. Ja sam poruke upućene meni spremila. Što mi je činiti da se zaštitim? Hvala.
Lijep pozdrav,
Katica

Poštovani, učiteljica razredne nastave djetetu prvog razreda osnovne škole upisuje bilješke koristeći izraze koje smatram izrazito teškima te kao postavljanje dijagnoza psihičkih oboljenja ( anksiozno ponašanje) te usmeno izrečene riječi u opisivanju djetetovog ponašanja ( perfekcionista, nervozan, isfrustriran , samouništavajuć ). Škola traži dijagnozu psihologa za dijete ali nama kao roditeljima ne žele ništa ( situacije, način ponašanja te njihov prijedlog za psihološku obradu ) dati u pisanom obliku. Podnijela sam molbu za preformuliranje bilješke gdje se koristi izraz “ anksiozno ponašanje” te smo pozvani na sastanak sa pravnikom u školi !!! Zanima me kakva su prava roditelja ? Lp

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.

Poštovani!

Pronašao sam nekretninu koju želim kupiti u Sisku. Kuća ima nekoliko tereta na sebi pa me strah ulaziti u sve bez odvjetničke potpore i upućenosti u sve detalje koji slijed. Zanima me koji bi me odvjetnik u Sisku mogao savjetovati te mi pomoći oko pitanja kupnje nekretnine.

Unaprijed se zahvaljujem na pomoći!

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

oštovani,
da li mi možete odgovoriti ; otac je plaćao alimentaciju za dijete do navršenih 18 godina ( tj.još godinu dana jer se dijete nije zaposlilo, studirao je ) prekinuo je studij i otac je prestao plaćati alimentaciju. Sad ponovo studira željeni fakultet ( izvanredno ) ali ne radi. Treba li otac plaćati alimentaciju? Dijete živi u obitelji sa još jednim bratom koji je punoljetan i majkom koja radi na ugovor o djelu, dakle nije stalno zaposlena. U slučaju da treba ( što in svakako odbija ) može li majka tužiti oca za ne plaćanje alimentacije ili mora dijete samo podnesti tužbu obzirom da je punoljetan 22 godine ima.

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.