Koliko je oglašavanje kockanja i klađenja zakonski dopušteno?

Zanima me tko postavlja pravila o trajanju reklamnih blokova na TV i radiju te tko nadzire oglasni sadržaj.

Vidim često uvjerljive oglase banaka i osiguranja, a ključni podatci su minimalno naznačeni. Je li to u skladu sa zakonom?

Neke tvrtke telefonski nude usluge s privlačnim obećanjima, a kasnije se ispostavi da uvjeti nisu isti. Pitanje je vrijedi li to kao obmana?

Moja tvrtka proizvodi organske sokove u Međimurju, a konkurentska tvrtka je pokrenula reklamnu kampanju u kojoj izravno uspoređuje svoje proizvode s našima, tvrdeći da njihovi sokovi imaju ”dvostruko manje šećera i bolji okus od vodećeg konkurenta” uz prikaz naše ambalaže prepoznatljivog dizajna, iako sumnjam da njihove tvrdnje o sastavu nisu potkrijepljene neovisnim testiranjem. Je li ovakvo usporedno oglašavanje zakonito i mogu li ga osporiti?

Čuo sam za kodekse oglašavanja i odbore koji preispituju pritužbe. Zanima me koliko su takvi mehanizmi obvezujući i pomažu li u praksi.

Pratim popularnu hrvatsku influenzericu na Instagramu koja redovito preporučuje razne proizvode za mršavljenje i kozmetiku bez ikakve oznake da se radi o plaćenoj suradnji ili sponzoriranom sadržaju, iako sam siguran da prima naknadu od tih tvrtki jer isti proizvodi redovito reklamiraju i drugi influenceri u istom razdoblju. Je li propuštanje označavanja plaćenih objava zakonski problem i tko je odgovoran za to?

Ako primijetim ilegalan ili obmanjujuć sadržaj na internetu, pitam se kome se obratiti i koje su moguće kazne.

Trgovački lanac u kojem redovito kupujem oglašava ”popust od 50%” na određene proizvode, no primijetio sam da su cijene tih istih proizvoda bile identične i prije takozvane akcije, odnosno da uopće nije bilo stvarnog sniženja s neke prethodne redovne cijene. Čini mi se da je to obična prijevara potrošača kroz lažne popuste. Je li takva praksa zabranjena i kome je mogu prijaviti?