Pravnici i odvjetnici za predstečajne nagodbe u Križevci

Poštovani, imala sam carinski nadzor u kojemu je prebrojana blagajna u kojoj je na 81 euro bio nenamjerni višak od 1.90centi. Za sve do jednu obavljenu uslugu taj dan, bio je izdan račun.
Međutim na mom radnom stolu, metar od blagajne bio je moj privatni novac koji je koristen to jutro za razmjenu novčanica te isti nisam vratila u novčanik. Carinici su mi i to naveli kao višak u blagajni koji po trenutnom zapisniku iznosi preko 90 eura i ispada kao rad na crno što apsolutno nije istina. Što mi je činiti? Od srca zahvaljujem na svakom savjetu.

Poštovani,

26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva.
Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića).
Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \’dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\’.
Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu.
Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti?
Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu.

Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem,
Valentina Radman

Nasljedili smo kuću priko čijeg dvorišta prolaze stanari kuće koja se nalazi iza nas ne znamo kakva su nam prava pošto nemamo privatnost u svom.dvoristu

I want to apply for family reunification for my wife to bring her to Zagreb. She got deported from Norway on 02.03.2023 also banned from Schengen Information System. She got visas from Bulgaria(2024) and Romania(2023) (not Schengen) also travelled there and back after the deportation. We both non EU citizen. I am working in Zagreb, Croatia with blue card (valid until 22.12.2026). I want to remove the SIS ban from the system so we can apply for family reunification. I need information what to do and assistance of a lawyer with experience who can remove the ban.

Postovani,

stan je u vlasnistvu 4 osobe, svakom pripada 1/4 stana. 3 osobe su za prodaju stana normalnim putem pa da se svakoj (znaci svima jednako 4/4) osobe isplati njegova cetvrtina dok 1 osoba ne zeli i ne pristaje na nista. Zanima me koja je najbolja opcija za rjesenje, odnosno pretpostavljam u krajnjem slucaju da se mora na sud radi razvrgavanja suvlasnistva pa ce onda svi nakon javne drazbe dobiti isti dio isplate? Da li se moze nekako putem suda dogovoriti da se dio osobe koja ne pristaje na nista isplati od ostale 3 osobe ili bilo kakav drugi nacin da ne dode do javne drazbe?
Hvala

Poštovani,
Molim vas odgovor vezano za situaciju kada otac traži da dijete od dvije godine prenoći kod njega cijeli vikend.
Dijete živi s majkom od rođenja, a otac viđa dijete prema dogovorenom planu.
Da li otac može ostvariti putem suda da tako malo dijete putuje 300km do 600km obzirom da ne živimo u istom gradu da bi dijete prenoćilo dvije noći izvan svoga doma?
Napominjem curica ima dvije godine.
Molim vas da mi odgovorite kakva je sudska praksa u takvim slučajevima ?
Zahvaljujem

Poštovani,sin mi je prvi put uhvaćen u Hrvatskoj za trgovinu sa migrantima.Nije nikad kažnjavan niti je osuđivan.Ne radi nigdje,a to je uradio zbog duga koji je imao od 9000 eura za auto.Mislio je to uraditi i da se posveti normalnom poslu.Najvjerovatnije da ga je taj pritisko da plati do 7 mjeseca

U kontekstu građevinskih radova koje su za mene morali izvesti određeni izvođači, a s kojima sam sklopio ugovor bez ikakvih odredbi o GDPR-u ni moje izričite privole za obradu osobnih podataka — jesu li ti izvođači imali pravo, bez mog znanja i pristanka, dostaviti moje osobne podatke svom odvjetniku koji je neovisna pravna osoba, a ne njihov zaposlenik, posebno uzimajući u obzir da je između mene i tih izvođača došlo do sudskog spora (parnicni postupak u tjeku)?