Kad ostavim predmet na čuvanje drugoj osobi ili tvrtki, zanima me odgovara li ona za štetu ili nestanak predmeta?
Odgovor
23.11.2024
datum odgovora: 23.11.2024
Kod ugovora o ostavi deponent predaje stvar na čuvanje depozitaru. Depozitar mora paziti na stvar s dužnom pažnjom. Ako se stvar ošteti ili nestane zbog nebrige depozitara, on je odgovoran. Ako se radi o više sili, depozitar nema odgovornost. U pravilu nema pravo koristiti stvar bez dopuštenja, a mora je vratiti kad deponent to zatraži.
Odaberite grad u nastavku da biste prešli na odvjetnike na tu temu:
Poštovani,
Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).
Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.
Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.
Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:
Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.