Osnivanje startupa i izbor između d.o.o. i j.d.o.o.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), uređeno Zakonom o trgovačkim društvima, zahtijeva minimalni temeljni kapital od svega 1 eura i pojednostavljen je za osnivanje, što ga čini privlačnim za startupe s ograničenim početnim sredstvima, no j.d.o.o. ima važna ograničenja koja mogu otežati buduće investicijske runde: cjelokupna dobit mora se raspoređivati u zakonske rezerve dok one ne dosegnu iznos od 2.500 eura, čime se ograničava fleksibilnost raspodjele dobiti u ranoj fazi, a mnogi investitori, posebice institucionalni, u praksi preferiraju standardni d.o.o. jer ga percipiraju kao ozbiljniju i stabilniju pravnu formu s više fleksibilnosti u strukturiranju vlasničkih udjela, opcija za zaposlenike (ESOP) i pripremi za buduće investicijske runde. S obzirom na to da već planirate traženje investicije od poslovnih anđela već iduće godine, preporučujem da razmotrite izravno osnivanje d.o.o.-a s minimalnim temeljnim kapitalom od 2.500 eura, jer prelazak s j.d.o.o.-a na d.o.o. tijekom pregovora s investitorima može unijeti dodatnu administrativnu složenost i odgoditi investicijski proces u trenutku kada je brzina od velike važnosti, a d.o.o. vam od početka omogućuje fleksibilnije strukturiranje temeljnog akta društva, uključujući odredbe o pravu prvokupa, tag-along i drag-along klauzulama koje su standardne u ugovorima s investitorima, kao i lakše osnivanje sustava opcija za zaposlenike koji je ključan alat za privlačenje talenta u ranoj fazi startupa. Preporučujem i da već u osnivačkom aktu jasno definirate odnose između suosnivača, uključujući vesting raspored za osnivačke udjele (obično četverogodišnji vesting s jednogodišnjim cliffom) kako biste izbjegli buduće sporove ako netko od suosnivača prerano napusti projekt, te da se posavjetujete s odvjetnikom specijaliziranim za startupe koji ima iskustva s pripremom društva za investicijske runde od samog početka.