Pravnici i odvjetnici za zakone tržišnog natjecanja u Trogir

Ostavinski postupak iza jedne osobe u Hrvatskoj zaključen je 1972. godine. Tada je njena kćerka (moja svekrva) prihvatila nasljedstvo i ustupila ga svom bratu (nije se odrekla već prihvatila i ustupila) koji se nasljedstva prihvatio u cijelosti.

Moj pokojni suprug, sin te kćerke, bio je živ u trenutku smrti ostaviteljice, ali nije bio pozvan u ostavinski postupak, niti je u njemu učestvovao.

Djeca (naša djeca) su rođena nakon 1972. godine.

Nedavno je sud pokrenuo dopunu ostavinskog postupka zbog naknadno pronađene imovine (zemljišta), i sada je mene, kao udovicu pokojnog sina kćerke ostaviteljice, pozvao da se izjasnim.

Tek sada sam saznala da je još 1972. godine nasljedstvo podijeljeno i da je moja svekrva ustupila svoj dio bratu.

Imamo li ja i djeca mog pokojnog supruga (koja su unuci ostaviteljice) pravo tražiti nasljedni ili nužni dio iz ostavine iz 1972. koje je prihvatila i ustupila bratu?
Postoji li osnova za obnovu ostavinskog postupka ili neko drugo pravno sredstvo, ako moj pokojni suprug nije bio uključen u prvobitni postupak niti znao za njega?

Unaprijed hvala.

Poštovani,

26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva.
Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića).
Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \’dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\’.
Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu.
Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti?
Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu.

Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru.

S poštovanjem,
Valentina Radman

Poštovani

sva nekretnina, kuća, zemlja je prepisana na ujaka koji zivi u Australiji, odrekao se hrvatskog državljanstva
odlučio je sve prepisati meni, nećakinji
kako to najlakše riješiti?
kakva je situacija sa porezom u tom slučaju?

Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?

Poštovani,
Imam privremenu mjeru pravomoćnu da ostvarujem susrte s mlt. djetetm uz nadzor treće osobe. Nije navedeno mjesto susreta. Od majke je dijete nemoguće preuzeti, a iz vrtića sam s voditeljicom nadzora uspijevao preuzeti dijete. U 12mj 2024. općinski sud u ZG donosi nepravmoćno rješenje da mi se ukida navedena privremena mjera i da se donosi nepravomoćna presuda susreti djeteta s ocem u uobičajenom opsegu. Sada, nakon 8mj, drugostupanjski sud u Osijeku navodi da on nije nadležan za taj predmet već Županijski sud u Zagrebu uz obrazloženje da je ŽS u ZG već ranije sudjelovao u postupku i ukidao dijelove presude općinskog suda u ZG.
Što sada, a dijete ne viđam ? Da li mogu poslati podnesak hitne nove privremene mjere na općinski sud na isti spis ili otvaram novi postupak (privremenu mjeru) van navedenog predmeta ?
Zavod ne čini ništa a upoznat je da dijete ne viđam.

Hvala
Lijep pozdrav

Ako je suprug umro,iza njega ostala majka s dvoje malodobne djece.Suprug nema imovine na sebi osim racuna u banci i ma dug iz banke,koji je preuzela agencija za naplatu potraživanja.Zanima me ako se prihvatim nasljeđa racuna u banci koji vjerovatno nece pokriti visinu duga dali Ce me agencija traziti i drugi stup iz mirovine jer je on nasljedan.

Poštovani,
Ima li zatvorenik pravo izlaza na uvjetni otpust nakon odslužene dvije trećine kazne? Zatvorenik je trenutno u kaznionici u Požegi. Osuđen je ukupno na 4 godine i 11 mjeseci, do sad je odslužio 3 godine i 4 mjeseca s obzirom da je imao stegovni prijestup za korištenje mobitela koji je otišao u zastaru u travnju ove godine. Zatvorenik ima izvrsne ocjene te je prije dolaska u Požegu bio u kaznionici Lipovica gdje je također imao najbolje ocjene do stegovnog prijestupa. Unaprijed zahvaljujem.

Poštovani,

Podnio sam tužbu protiv D.O.O. iz Pule zbog neizvršenja obveza iz ugovora o izvođenju građevinskih radova na mojoj nekretnini (Koprivnica).

Protustranka je izradila dva ugovora s istim datumom, brojem i strankama, ali s različitim iznosima i IBAN-ima za uplatu. Tek kasnije sam posumnjao da je to možda bio pokušaj izbjegavanja poreza: manji ugovor (1.200 EUR) sadrži podatke tvrtke, a drugi (13.000+ EUR) podatke privatnog računa direktora. Većina novca uplaćena je upravo direktno njemu kao fizičkoj osobi.

Sud u Koprivnici se proglasio mjesno nenadležnim, iako su radovi izvršeni i nastala je šteta upravo na tom području. Dodijeljena odvjetnica nije u žalbi pozvala na članak 52. Zakona o parničnom postupku (ZPP), niti je žalbu uputila nadležnom sudu (ŽS Varaždin). Uputila je na Sud u Koprivnici.

Molim pravni savjet u vezi sa sljedećim:

Može li se ugovore tretirati kao jedinstven pravni posao?
Postoji li osnova za uključivanje direktora kao fizičke osobe u postupak, budući da je većina novca završila na njegovom osobnom računu?
Postoji li mogućnost kvalifikacije radnji kao prijevare (kazneno djelo)?
Je li sud u Koprivnici ipak mjesno nadležan, pozivom na članak 52. ZPP-a?
Hvala unaprijed na mišljenju i smjernicama.