
Odvjetničko društvo Grubeša i partneri
- Iskustvo:
- 31 godina
- Ocjena:
-
- Recenzija:
- 0 recenzija
- Odvjetnik
- Zagreb
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
Poštovani
Kupila sam kucu sa priključkom na susjednoj parceli i sada oni zele da se to makne , na kupoprodajnom ugovoru ne stoji nista u vezi priključka, taj priključak je dao izraditi otac bivšeg vlasnika kuce koju sam kupila , koji je ujedno i tata gospode koja traži da se makne priključak sa njezine parcele. Zanima me koja su moja prava u vezi toga priključka, te da li imam pravo da bivši vlasnik snosi troškove premještanja. hvala
Poštovani, u potresu je oštećena naša zgrada. Za konstrukcijsku obnovu smo dobili sredstva države, no jedan vlasnik stana ne dozvoljava obnovu u svom stanu. Postoji li zakon po kojem mora pristati?
Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?
Poštovani,
Lijepo molim informaciju, Firma je najavila da ce biti tehnološki višak 250 ljudi, te da svi koji žele otići uz otpremninu mogu podnijeti zahtjev i da ce ovisno o sredstvima namijenjenim za otpremnine, biti pozvani prema redoslijedu kojim su se prijavljivali zaposlenici koji žele ići. Međutim kako je od toga prijavljivanja prošlo vec par mjeseci na svaki moj upit o statusu mog predmeta dobijem odgovor da imaju ljude koji su se prije mene prijavili. Neslužbeno doznajem da se prijavilo 600 ljudi, odnosno da ne mogu svi otići uz otpremninu. Kako ne bih htjela ostati bez otpremnine, a kolektivnim ugovor imam pravo na bruto plaću za svaku godinu staža samo u slučaju kad poslodavac otkaz uje ugovor o radu. Što mogu pravno poduzeti kako bih sve bilo transparentnom, odnosno da li mogu zatražiti uvidi u redoslijed prijava za odlazak? Znam da postoji pisani trag svakog zahtjeva, a ne znam da li postoji zakon o zaštiti podataka obzirom da se radi o internom popisu zaposlenika. Unaprijed zahvaljujem.
Poštovani, prije dvije godine vratili smo se iz inozemstva (Njemačka) u Hrvatsku. Naša kći, koja je tad imala 14,5 godina, krenula je u prvi razred srednje škole. Prilikom posjeta rodbini u Njemačkoj javila se centru za socijalnu skrb i prijavila navodno nasilje u obitelji. Centar ju je zadržao a sud u Njemačkoj u prvostupanjskom postupku donio privremenu mjeru kojom su nam oduzeli skrbništvo nad djetetom. Privremena mjera je važeća dok sud u Hrvatskoj ne donese konačnu odluku. Na sudu u Hrvatskoj smo podnijeli prijedlog kojim bi se izuzelo stanovanje djeteta i provelo vještačenje, kako djeteta tako i nas roditelja. Centar za socijalnu skrb je podnio isto takav prijedlog i predmet je objedinjen. Na sudu je obavljeno saslušanje nas roditelja kao i saslušanje naše kćeri putem videolinka. Na tom saslušanju naša kći je rekla da se nipošto ne želi vratiti u Hrvatsku. Izričito napominjemo da bilo kakvog nasilja u obitelji nije bilo. Naša kći se već prije obraćala centru za socijalnu skrb namjeravajući provesti svoj plan ostanka u Njemačkoj, ali je vraćena doma jer za to nije bilo nikakve osnove. Stoga je ovaj put prijavila navodno nasilje kako bi je ovaj put ipak zadržali. Inače sve to provodi po uputama muške osobe s kojom je u kontaktu. Socijalna služba iz Njemačke vrši intenzivan pritisak na sud tvrdeći da bi se njenim povratkom u Hrvatsku ugrozilo njeno zdravstveno stanje. Posebna skrbnica koju joj je dodijeljena odlukom suda je također podlegla tom pritisku.
Mi roditelji želimo da se u suradnji sa centrom za socijalnu skrb provede vještačenje a dijete privremeno smjesti u odgovarajuću ustanovu socijalne skrbi.
Naša kći nema prijavljeno boravište u Njemačkoj, već mjesecima ne ide u školu. Prekinut je tretman kod ortodonta.
Molim Vas za savjet što i kako učiniti.
Lp
Ako je suprug umro,iza njega ostala majka s dvoje malodobne djece.Suprug nema imovine na sebi osim racuna u banci i ma dug iz banke,koji je preuzela agencija za naplatu potraživanja.Zanima me ako se prihvatim nasljeđa racuna u banci koji vjerovatno nece pokriti visinu duga dali Ce me agencija traziti i drugi stup iz mirovine jer je on nasljedan.
Da li je moguce trajanje slucaja oko smjestaja i dobrobiti te brige i njege mlt djeteta s down syndromom vise od 4god i na temelju rekla kazala navoda i kleveta u jednom.pogledu CZZSa. A za to vrijeme dijete rodj.u Zgu biva smjesteno u CRZ Pustodol podruznica Varaždin s reg.posjetama u vrijeme nemogucim ispuniti riditeljima koji rade i zive u Zagrebu. Nijada saslusani bez konretnih fakta ceka se odluka 3.sutkinje o TRAJNOM LISENJU RODITELJSKIH PRAVA I DUZNOSTI.
Imamo popis najboljih pravnika u Zagreb s potpunim informacijama. Cijene, recenzije, telefonski brojevi i adrese.
Na našoj platformi prikupljamo stvarne recenzije o odvjetnicima. Ne brišemo negativne recenzije niti postoji mogućnost njihovog lažnog povećavanja.
Konzultacije s odvjetnicima u Zagreb kreću se od 50 eur pa nadalje (cijene mogu varirati ovisno o složenosti pitanja i obliku odgovora).
Za početak, jasno i sažeto formulirajte svoje pitanje i pokušajte ga postaviti. Ako je pitanje jednostavno i moguće brzo odgovoriti, odvjetnici često na takva pitanja odgovaraju besplatno. Međutim, pravo na određivanje cijene konzultacije ostaje na odvjetniku.
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da je jednostavno pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatno, ali konzultacije i usluge stručnjaka mogu biti naplatne.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 50 eur. Preporučuje se birati kandidate prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici također nude primjere svojih ranijih uspješnih slučajeva!
Odvjetnik ima ovlasti zastupati klijente u kaznenim postupcima i sudskim sporovima. Polje djelovanja pravnika je, za razliku od odvjetnika, ograničenije. Pravnik se uglavnom specijalizira za građanske predmete kao što su radni sporovi, naplata dugova, priprema ugovora, stambeni i zemljišni sporovi i sl.
Kada se obratiti pravniku? Ljudi se odlučuju potražiti pravnu pomoć kada naiđu na složene probleme. U Zagreb se često obraćaju pravnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u nekoj instituciji, a stvari ne idu kako su očekivali. U najgorim slučajevima, to je već nakon gubitka spora. Stoga savjetujemo da se na vrijeme obratite pravniku i riješite problem “na vrijeme” prije nego što se pogorša.
Pravno savjetovanje obuhvaća analizu situacije i preporuke odvjetnika o mogućim koracima djelovanja. Postoje dvije vrste savjetovanja – sudsko savjetovanje i pisano savjetovanje (pravno mišljenje). Vrsta pružene pomoći ovisi o specifičnostima slučaja i željama klijenta.