Sve o paušalnom obrtu u 2026.: koliko se stvarno plaća

Paušalni obrt i dalje je najjednostavniji i porezno najpovoljniji način poslovanja za male poduzetnike u Hrvatskoj — uz ukupne troškove koji znaju biti ispod 4.200 eura godišnje. No 2026. donosi dvije važne stvari: tvrdu granicu od 60.000 eura primitaka (koja je ujedno i prag za PDV) te obvezu Fiskalizacije 2.0 i eRačuna od 1. siječnja. Uz to, država najavljuje pojačan nadzor nad „lažnim paušalcima“ koji zapravo prikrivaju radni odnos. Objašnjavamo pragove, porezne razrede, doprinose, rokove i najčešće zamke.

1. Što je paušalni obrt

Paušalni obrt je oblik samostalne djelatnosti kod kojeg se porez na dohodak ne plaća prema stvarno ostvarenoj zaradi, nego u unaprijed određenom (paušalnom) iznosu prema razredu godišnjih primitaka. Umjesto vođenja poslovnih knjiga kao kod „dohodaša“, paušalist vodi minimalnu evidenciju — u prvom redu Knjigu prometa (KPR).

Zbog jednostavnosti i niskih davanja to je najpopularniji izbor za male pružatelje usluga, slobodne profesije i one koji pokreću posao uz zaposlenje. Manje papirologije, više predvidljivosti — ali uz jasne granice i pravila.

2. Prag od 60.000 eura

Ključno pravilo: ukupni godišnji primici ne smiju prijeći 60.000 eura. Taj je iznos ujedno i prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Budući da su oba praga jednaka, prelazak u praksi obično znači i PDV obvezu i izlazak iz paušala.

3. Porezni razredi i koliko se plaća

Paušalni porez utvrđuje se prema razredu godišnjih primitaka — ima ih sedam. Porezna osnovica iznosi 15 % gornje granice razreda (jer se priznaju normirani rashodi od 85 %), a stopa poreza je 12 %. Prirez je ukinut, pa je paušalni porez fiksni godišnji iznos.

Paušalni porez plaća se tromjesečno (do 31.3., 30.6., 30.9. i 31.12.), na uplatni račun poreza na dohodak grada ili općine prema prebivalištu.

4. Doprinosi u 2026.

Uz porez, paušalist plaća i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za 2026. mjesečna osnovica iznosi 797,20 eura, a ukupni mjesečni doprinos 290,98 eura:

Doprinosi se, kad je obrt glavna djelatnost, plaćaju mjesečno (do 15. u mjesecu za prethodni mjesec). Iznosi se temelje na propisanoj osnovici (Naredba objavljena u Narodnim novinama).

5. Paušalni obrt „uz rad“

Ako paušalni obrt vodite uz zaposlenje (tzv. druga djelatnost), doprinose ne plaćate mjesečno u fiksnom iznosu. Oni se obračunavaju godišnje, nakon predaje obrasca PO-SD, na temelju ostvarenog prometa, što znatno smanjuje fiksne mjesečne troškove.

To paušalni obrt „uz rad“ čini vrlo privlačnim za dodatnu djelatnost: porez plaćate tromjesečno prema razredu, a doprinose tek godišnje prema stvarnom prometu. Umirovljenicima-paušalcima, uz ispunjenje uvjeta, u pravilu se više ne utvrđuju doprinosi po osnovi te djelatnosti.

6. Rokovi i obveze

Paušal ne znači „bez knjigovodstva“, nego minimalno knjigovodstvo. Glavne obveze:

• Knjiga prometa (KPR) — na kraju svakog radnog dana upisujete sve naplaćene primitke (gotovina, kartice, uplate na račun);
• tromjesečno plaćanje paušalnog poreza (do zadnjeg dana kvartala);
• mjesečno plaćanje doprinosa (do 15. u mjesecu), ako je obrt glavna djelatnost;
• obrazac PO-SD — predaje se do 15. siječnja za prethodnu godinu.

7. Fiskalizacija 2.0 i eRačun

Velika novost 2026.: od 1. siječnja 2026. svi porezni obveznici, uključujući paušalni obrt, moraju zaprimati eRačune i fiskalizirati u okviru Fiskalizacije 2.0. Od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja eRačuna proširuje se i na neobveznike PDV-a.

8. Što kad prijeđete prag

Ako u godini prijeđete 60.000 eura primitaka:

• gubite status paušalca i prelazite na obrt na dohodak (s poslovnim knjigama) ili osnivate trgovačko društvo;
• poslovne knjige vodite od mjeseca prekoračenja;
• u pravilu postajete i obveznik PDV-a;
• obrazac PO-SD za tu godinu predajete do 15. siječnja sljedeće godine, uz obavijest Poreznoj upravi o prestanku paušalnog statusa.

Zato je praćenje primitaka tijekom godine ključno — kako prekoračenje ne bi došlo kao neugodno iznenađenje sredinom sezone.

9. „Lažni paušalci“ i nadzor

Država je najavila pojačan nadzor nad situacijama u kojima se nesamostalni rad prikriva paušalnom djelatnošću — kada „paušalac“ zapravo radi kao zaposlenik jednog nalogodavca (radno vrijeme, upute, oprema poslodavca), a formalno ispostavlja račune kao obrt.

10. Primjer iz prakse

Ilustrativna situacija. Grafička dizajnerica otvorila je paušalni obrt uz zaposlenje i radila za nekoliko klijenata. Kako joj je posao rastao, sredinom godine približila se pragu od 60.000 eura, no to nije pratila. Kad je prag prešla, propustila je odmah prijeći na vođenje knjiga, pa je naknadno morala urediti status i platiti obveze uz kamate. U drugom slučaju, kolega je gotovo cijelo radno vrijeme radio za jednog naručitelja po njegovim uputama i opremom, ispostavljajući mu račune kao paušalac — što nosi rizik prekvalifikacije u radni odnos.

Pouka: paušal je izvrstan alat, ali traži disciplinu (praćenje praga i rokova) i iskrenu narav djelatnosti (stvarna samostalnost). Uz to, pravovremeni savjet o obliku poslovanja često uštedi više nego što košta.

11. Mitovi o paušalnom obrtu

• „Paušal nema nikakvo knjigovodstvo.“ Ima minimalno: Knjiga prometa, tromjesečni porez, doprinosi i PO-SD.
• „Prag i za PDV i za paušal su različiti.“ Isti su — 60.000 €; prelazak obično znači i PDV i izlazak iz paušala.
• „PDF na mail je eRačun.“ Nije: eRačun je strukturirani zapis prema normi; PDF e-poštom ne vrijedi.
• „Mogu raditi samo za jednog poslodavca kao paušalac.“ Rizično: to može biti prikriveni radni odnos i podložno prekvalifikaciji.
• „Ako prijeđem prag, sredit ću to na kraju godine.“ Ne: knjige se vode od mjeseca prekoračenja, odmah.

12. Pitanja i odgovori