Zaštita prava na podatke i povjerljivost u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

0
0
374
Zaštita prava na podatke i povjerljivost u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod

Zaštita osobnih podataka i povjerljivosti u digitalnom dobu jedno je od ključnih pitanja u pravu. U Hrvatskoj se to područje uređuje kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), Zakon o provedbi GDPR-a, Zakon o elektroničkim komunikacijama, te posebne zakone koji uređuju bankarstvo, zdravstvo i IT sektor.
U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se povećavaju prava građana, uvode strože obveze za tvrtke i digitalne platforme te jačaju kazne za povrede podataka.

Najvažnije novosti u 2025.

Prava građana

  • Građani imaju pravo na digitalni pristup svim osobnim podacima putem državnog portala.

  • Uvedeno je pravo na prijenos podataka u realnom vremenu između pružatelja usluga (npr. banaka, telekoma).

  • Povećana zaštita osjetljivih podataka (zdravstveni, financijski, biometrijski).

Obveze tvrtki i institucija

  • Tvrtke moraju imati službenika za zaštitu podataka (DPO) neovisno o veličini, ako obrađuju osjetljive podatke.

  • Obvezno je šifriranje podataka i primjena sigurnosnih certifikata.

  • Povreda podataka mora se prijaviti nadležnom tijelu u roku od 24 sata (ranije 72).

Kazne i nadzor

  • Kazne za povrede povećane su do 4% globalnog prometa ili 20 milijuna eura.

  • Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) dobila je proširene ovlasti nadzora.

  • Digitalne platforme moraju redovito objavljivati izvješća o sigurnosti podataka.

Povjerljivost komunikacija

  • Stroža pravila za čuvanje tajnosti elektroničke pošte i komunikacija.

  • Zabranjeno je korištenje podataka korisnika za skriveno praćenje i profiliranje.

  • Poslodavci smiju nadzirati službene komunikacije radnika samo uz izričitu pravnu osnovu.

Tablica: pregled promjena u 2025.

Područje Prijašnje stanje Novo od 2025. godine
Pravo na pristup podacima Na zahtjev Digitalni pristup kroz portal
Rok za prijavu povrede 72 sata 24 sata
Kazne za povrede Do 2% prometa Do 4% ili 20 mil. €
Šifriranje podataka Preporučeno Obvezno
Povjerljivost komunikacija Opća pravila Strože zabrane profiliranja

Primjeri iz prakse (case studies)

Slučaj 1: Povreda podataka u banci

Banka nije na vrijeme prijavila curenje podataka. AZOP ju je kaznio s 5 milijuna eura.

Slučaj 2: Digitalni pristup podacima

Građanin je putem državnog portala preuzeo sve svoje financijske i zdravstvene podatke u digitalnom obliku.

Slučaj 3: Poslodavac i nadzor komunikacija

Tvrtka je pratila privatne poruke zaposlenika. Sud je odlučio da je to protuzakonito i dosudio odštetu radniku.

Slučaj 4: Zdravstveni podaci

Bolnica je neovlašteno dijelila podatke pacijenata s farmaceutskim tvrtkama. Kažnjena je s 2% ukupnog prometa.

Slučaj 5: Platforma i profiliranje

Društvena mreža koristila je skrivene podatke za oglašavanje. Nakon inspekcije, kažnjena je i obvezna transparentno prikazivati sve oblike praćenja.

Najčešća pitanja (FAQ)

Koliko traje prijava povrede podataka?
Najviše 24 sata od otkrivanja incidenta.

Jesu li kazne povećane?
Da, sada iznose do 20 milijuna eura ili 4% globalnog prometa.

Kako građani mogu pristupiti svojim podacima?
Putem državnog digitalnog portala.

Mogu li poslodavci nadzirati komunikaciju radnika?
Samo uz zakonsku osnovu i uz obavijest radniku.

Jesu li zdravstveni i biometrijski podaci dodatno zaštićeni?
Da, svaka obrada mora biti posebno opravdana i šifrirana.

Što ako platforma ne ukloni nezakonitu obradu podataka?
AZOP može izreći zabranu obrade i visoke novčane kazne.

Koraci za građane i poduzeća

  1. Za građane – koristite digitalni portal za provjeru i preuzimanje svojih podataka.

  2. Za poduzeća – imenujte službenika za zaštitu podataka i ugradite sigurnosne certifikate.

  3. Za IT tvrtke – koristite enkripciju i redovito provodite sigurnosne provjere.

  4. Za poslodavce – poštujte granice u nadzoru službene komunikacije.

  5. Za zdravstvene i financijske institucije – posebna pažnja na osjetljive podatke.

  6. Za odvjetnike i konzultante – pratite izmjene EU regulative i savjetujte klijente.

Zaključak

Zaštita prava na podatke i povjerljivost u Hrvatskoj 2025. donosi strože rokove, veće kazne i veću transparentnost. Građani imaju jača prava i bolji pristup podacima, dok tvrtke moraju ulagati u sigurnost i poštivati stroge standarde enkripcije i povjerljivosti.
Ove izmjene usklađuju hrvatski sustav s europskim standardima i jačaju povjerenje u digitalno gospodarstvo.

Odricanje od odgovornosti: Ovaj članak pripremili su i provjerili pravnici s portala odvjetnici-hr.com. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan slučaj preporučuje se individualno savjetovanje s odvjetnikom.

Korisne informacije

Zaštita privatnosti u digitalnom poslovanju

U današnjem ubrzanom digitalnom dobu, poslovanje se ne može zamisliti bez online prisutnosti. Od web stranica i društvenih mreža do online trgovina i komunikacije putem e-pošte, svaki dodir s klijentom ostavlja digitalni trag. No, s ovim neospornim prednostima dolaze i značajni izazovi, a jedan od najvažnijih je zaštita privatnosti u digitalnom poslovanju. Za male tvrtke, […]

0
0
67

Vojno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Vojno pravo u Hrvatskoj uređuje pravni položaj pripadnika Oružanih snaga RH, njihova prava i obveze, disciplinsku i kaznenu odgovornost te upravljanje vojnom imovinom i službom. Temeljni propisi su Zakon o obrani, Zakon o službi u Oružanim snagama RH, Kazneni zakon RH te međunarodni ugovori i konvencije NATO-a i EU.U rujnu 2025. donesene su važne […]

0
0
103

Nasljedno pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Nasljedno pravo u Hrvatskoj uređuje prijenos imovine, prava i obveza nakon smrti ostavitelja. Glavni propis je Zakon o nasljeđivanju, a dopunjuju ga pravila iz Zakona o obveznim odnosima i posebne europske uredbe (npr. Uredba EU o nasljeđivanju br. 650/2012).U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene koje pojednostavljuju postupke, uvode digitalizaciju i jačaju zaštitu […]

0
0
1198

Nužni dio: kako zaštititi svoju djecu od tuđih nasljednika

„Stan sam kupila ja, na svoje ime, kredit plaćam ja — kako spriječiti da muževa djeca iz prvog braka traže udio?“ Pitanje koje se postavlja stalno. A odgovor počinje neugodno: ako ste stan kupili tijekom braka od svoje plaće, on je najvjerojatnije bračna stečevina — pola je muževo, bez obzira čije ime piše u zemljišnim […]

0
0
123

Trebaju li roditelji plaćati alimentaciju nakon navršenih 18 godina?

Jedno od najcescih pitanja u obiteljskom pravu u Hrvatskoj glasi: “Prestaje li obveza placanja alimentacije kada dijete navrsi 18 godina?” Kratak odgovor glasi: ne uvijek. Iako dijete s 18 godina postaje punoljetno, to ne znaci automatski da roditelj vise nije duzan financijski ga uzdrzavati. U ovom clanku objasnit cemo sto tocno kaze Zakon o obitelji, […]

1
0
1670

Pomoć pri dobivanju državnih subvencija u Hrvatskoj: pravila i praksa 2025

Uvod Državne subvencije u Hrvatskoj namijenjene su poticanju poduzetništva, poljoprivrede, inovacija, zapošljavanja i ekoloških projekata. Njihova dodjela uređena je Zakonom o državnim potporama, pravilnicima resornih ministarstava i europskim pravilima o dodjeli potpora.U rujnu 2025. uvedene su izmjene koje pojednostavljuju procedure, digitaliziraju prijave i povećavaju transparentnost u dodjeli subvencija. Najvažnije novosti u 2025. Digitalna prijava i […]

0
0
101

Zakup poljoprivrednog zemljišta – što treba znati?

Poljoprivreda je temelj svake ekonomije, a zemljište je njezino srce. U Hrvatskoj, gdje je poljoprivreda iznimno važna grana, velik dio obradivih površina koristi se putem ugovora o zakupu. No, je li taj zakup poljoprivrednog zemljišta uvijek jasno definiran i siguran za obje strane? Vrlo često se susrećemo sa situacijama gdje nedovoljno razumijevanje pravnih aspekata vodi […]

0
0
324

Odbijanje zahtjeva od strane državnog tijela – što učiniti?

Jeste li se ikada našli u situaciji da ste podnijeli neki zahtjev državnom tijelu – bilo da je riječ o dozvoli, naknadi, upisu ili nečem drugom – i umjesto očekivanog rješenja, dobili ste odbijenicu? Osjećaj frustracije, zbunjenosti, pa čak i bespomoćnosti tada je sasvim prirodan. Mnogi ljudi misle da je time priči kraj i odustaju. […]

0
0
136

Arbitraža i medijacija u Hrvatskoj: pravila i novosti 2025

Uvod Arbitraža i medijacija dva su načina mirnog rješavanja sporova koji u Hrvatskoj sve više dobivaju na važnosti. Umjesto dugotrajnih sudskih postupaka, stranke mogu svoj spor riješiti brže i jeftinije pred arbitražnim vijećem ili uz pomoć medijatora. U rujnu 2025. usvojene su izmjene Zakona o arbitraži i Zakona o mirenju (medijaciji) kojima se dodatno uređuju […]

0
0
159

Administrativno pravo u Hrvatskoj: promjene i praksa 2025.

Uvod Administrativno pravo u Hrvatskoj regulira odnose između građana, poduzeća i javne uprave. U praksi to znači postupke pred ministarstvima, agencijama, lokalnom samoupravom i drugim tijelima državne vlasti. U rujnu 2025. stupile su na snagu izmjene Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) i Zakona o upravnim sporovima (ZUS) koje građanima i pravnim osobama olakšavaju ostvarivanje […]

0
0
266

Sportsko pravo u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Sportsko pravo u Hrvatskoj obuhvaća pravila koja uređuju rad sportskih klubova, ugovore sportaša, transfere, prava navijača, antidopinšku regulativu i financiranje sporta. Temeljni propisi su Zakon o sportu, Zakon o udrugama, kolektivni ugovori sportaša i međunarodni akti poput pravila FIFA, UEFA i WADA kodeksa.U rujnu 2025. donesene su izmjene kojima se jača transparentnost financiranja, štite […]

0
0
207

Medijsko pravo i internet u Hrvatskoj: izmjene i praksa 2025

Uvod Medijsko pravo i internet obuhvaća pravila koja uređuju slobodu medija, zaštitu prava na informaciju, odgovornost za objavljeni sadržaj te regulaciju digitalnih platformi. U Hrvatskoj se ova pitanja uređuju Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Zakonom o autorskom pravu te novim pravilima Europske unije, posebno Digital Services Act (DSA) i Digital Markets Act (DMA).U […]

0
0
67
Povratak na sve članke