
Odvjetničko društvo Grubeša i partneri
- Iskustvo:
- 31 godina
- Ocjena:
-
- Recenzija:
- 0 recenzija
- Pravnik, odvjetnik
- Labin
Pisala sam vam vec sto se tice nasljeđa.Majka samohrana sa dvoje djece,iznenada preminuo suprug.Imovine nema samo racun u banci koji ne pokriva dug od agencije.Obiteljska mirovina pokrenuta.Zanima me tijek ostavinske i sto moram izjaviti na ostavinskoj ako se prihvatim nasljeđa dali moram izjaviti da sredstva ne pokrivaju stanje duga .Opcija je bila i da se odreknem racuna i banci i samim time i duga ali mi kazu da se ne mogu odreci i ime svoje malodobne djece i ne znam hoce li mi to utjecat na mirovinu obiteljsku.Isto tako muz ima staza i i Italiji pa me zanima ako i tamo ostvarimo pravo za mirovinu hoce li me traziti da sam zakonski nasljednik supruga za mirovinu jer ne znam kakvi su tamo zakoni.Dali se moram sama javit agenciji i to im i reci da se mogu naplatiti samo u visini nasljeđenog?Možete mi pomoći i dati pravne upute za ostavinsku.
prije 20 godina poslodavac nas je uputio na školovanje / prekvalifikaciju za profesionalnog vatrogasca jer rješenjem o kategorizaciji objekata zaštite od požara (2a kategorija) treba imati stalno dežurstvo određenog broja profesionalnih vatrogasaca. poslove profesionalnog vatrogasca smo obavljali sve ove godine uz redovite liječničke preglede po točki 14. pravilnika o posebnim uvjetima rada i kod svakog inspekcijskog nadzora su od strane odgovorne osobe poslodavca pokazivane su naše svjedodžbe i liječničko uvjerenje. ubrzo nakon školovanja na ugovoru o radu je sa vremenom promijenjen naziv radnog mjesta i poslodavac nam svima profesionalnim vatrogascima nije plačao benificirani staž do prije tri mjeseca. sad nam je poslodavac svima profesionalnim vatrogascima platio benificirani radni staž unatrag 4 godine iako nam nekima na ugovoru o radu ne piše vatrogasac, nego recimo samo smjenski poslovođa.
Pitanje glasi:
1. Imamo li pravo tražit od poslodavca benificirani radni staž za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca prema Zakonu o vatrogastvu, unatrag za sve vrijeme obavljanja poslova na tom radnom mjestu pošto je nadležni državni inspektorat priznavao naše svjedodžbe i liječničke potvrde da radimo posao profesionalnog vatrogasca?
Moja teta je otišla u Argentinu 1960-tih , tamo se udala i rodila kćer i sina. Kćer ima uz argentinsko i hrvatsko državljanstvo, sin samo argentinsko. Teta je u Hrvatskoj naslijedila od brata dio kuće i voćnjaka, pravo ukopa na Mirogoju i dva tekuća računa. Vrlo brzo nakon brata umrla je i ona. Ostavinska rasprava je zakazana u Općinskom sudu u Zagrebu.
Kćer je prihvatila nasljedstvo, ali se sada dvoumi, a sin ne zna dali prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći ili se jednostavno ne izjasniti. Oboje se boje troškova i poreza . Koja solucija bi bila najbolja za njih oboje.
Poštovani,
26.03.25. god suprug je imao nezgodu na poslu- puknuće mišića u listu prilikom guranja teškog tereta za koji je predviđena upotreba strojeva.
Usred bolova, odveli su ga na hitan prijem te nakon toga na pregled i ultrazvuk lista gdje je ustanovljena ozljeda mišića (ruptura mišića).
Nakon pregleda, suprug se javio liječniku obiteljske medicine koji je podnio prijavu ozljede na radu. Sama prijava HZZO- u od strane tvrtke je podnesena tek 14 dana od događaja. U međuvremenu je suprug dostavio sve nalaze nadređenima koji su se pokušali oglušiti na događaj i \’dogovoriti se da se ne prijavi ozljeda na radu\’.
Nakon što nije pristao na takvo nešto i nakon pritiska od strane liječničkog povjerenstva, podnesena je prijava i sukladno njoj, i dostavljenim nalazima, HZZO je donio odluku da se radi o ozljedi na radu.
Moje pitanje je, uz 100% naknadu plaće za vrijeme bolovanja, da li suprug ima pravo na naknadu troškova ako su radnici tvrtke osigurani preko Croatia osiguranja i kakva je procedura za isto? Što nam je činiti?
Upravo radi nekorektnog ponašanja tvrtke, ne želimo to pustiti samo tako. Suprug više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je dosad obavljao (bravar), većinom teški fizički rad jer mu je napor striktno zabranjen pošto je u nesnosnim bolovima pri skoro svakom pokretu.
Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru.
S poštovanjem,
Valentina Radman
Poštovani,
Vezano uz prethodno navedeno pitanje i vaš odgovor, molim samo informaciju da li postoji rok za podnošenje pisanog zahtjeva poslodavcu za priznavanje benificiranog radnog staža za cijelo razdoblje rada na navedenom poslu?
Prema članku 133. Zakona o radu je navedeno:
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Pitanje glasi: Da li navedenih 15 dana vrijedi u ovom slučaju, odnosno od kad se broje sa činjenicom da sam tek danas vidio vaš odgovor na prethodni upit, tako da od danas imam saznanje o povredi prava. Također je pitanje da li se u tih navedenih 15 dana broje samo radni dani ili se broje kalendarski dani?
Poštovani,
Imam privremenu mjeru pravomoćnu da ostvarujem susrte s mlt. djetetm uz nadzor treće osobe. Nije navedeno mjesto susreta. Od majke je dijete nemoguće preuzeti, a iz vrtića sam s voditeljicom nadzora uspijevao preuzeti dijete. U 12mj 2024. općinski sud u ZG donosi nepravmoćno rješenje da mi se ukida navedena privremena mjera i da se donosi nepravomoćna presuda susreti djeteta s ocem u uobičajenom opsegu. Sada, nakon 8mj, drugostupanjski sud u Osijeku navodi da on nije nadležan za taj predmet već Županijski sud u Zagrebu uz obrazloženje da je ŽS u ZG već ranije sudjelovao u postupku i ukidao dijelove presude općinskog suda u ZG.
Što sada, a dijete ne viđam ? Da li mogu poslati podnesak hitne nove privremene mjere na općinski sud na isti spis ili otvaram novi postupak (privremenu mjeru) van navedenog predmeta ?
Zavod ne čini ništa a upoznat je da dijete ne viđam.
Hvala
Lijep pozdrav
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom za pravni savjet u vezi s ostvarivanjem prava na godišnji odmor tijekom i nakon korištenja bolovanja i rodiljnih prava.
Naime, od početka svibnja 2025. godine nalazim se na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. Termin poroda mi je 31. prosinca 2025. godine. Planiram koristiti obvezni rodiljni dopust, dodatni rodiljni dopust te roditeljski dopust do 31. prosinca 2026. (u teoriji kad bi bilo terminski).
Od 1. srpnja 2025. godine imam pravo na novi godišnji odmor, ali ga zbog navedenih okolnosti neću imati priliku iskoristiti ni do kraja 2025. ni tijekom prve polovice 2026. godine. Također, zbog trajanja dopusta, neću moći ispuniti ni uvjet korištenja najmanje dva tjedna novog godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2026.
Zanima me:
1. Ima li godišnji odmor iz 2025. pravo na prijenos i do kada? Jesam li ga obvezna cijelog ove godine iskoristiti na način da se prekine bolovanje zbog komplikacija? Ili sam obvezna iskoristiti 2 tjedna, ali što onda bude s ostatkom budući da me ne bi bilo na poslu 2026.?
2. Hoću li imati pravo iskoristiti godišnji odmor i iz 2026. godine, i ako da – u kojem roku?
3. Propada li neiskorišteni godišnji odmor u ovom slučaju ili se može prenijeti u 2027.?
4. Postoji li mogućnost spajanja oba godišnjih odmora ili cijelog ili dijela za 2025. i pola od 2026. po završetku roditeljskog dopusta, dakle 2027.?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Mateja
Poštovani,
Ima li zatvorenik pravo izlaza na uvjetni otpust nakon odslužene dvije trećine kazne? Zatvorenik je trenutno u kaznionici u Požegi. Osuđen je ukupno na 4 godine i 11 mjeseci, do sad je odslužio 3 godine i 4 mjeseca s obzirom da je imao stegovni prijestup za korištenje mobitela koji je otišao u zastaru u travnju ove godine. Zatvorenik ima izvrsne ocjene te je prije dolaska u Požegu bio u kaznionici Lipovica gdje je također imao najbolje ocjene do stegovnog prijestupa. Unaprijed zahvaljujem.
Imamo popis najboljih pravnika u Labin s potpunim informacijama. Cijene, recenzije, telefonski brojevi i adrese.
Na našoj platformi prikupljamo stvarne recenzije o odvjetnicima. Ne brišemo negativne recenzije niti postoji mogućnost njihovog lažnog povećavanja.
Konzultacije s odvjetnicima u Labin kreću se od 50 eur pa nadalje (cijene mogu varirati ovisno o složenosti pitanja i obliku odgovora).
Za početak, jasno i sažeto formulirajte svoje pitanje i pokušajte ga postaviti. Ako je pitanje jednostavno i moguće brzo odgovoriti, odvjetnici često na takva pitanja odgovaraju besplatno. Međutim, pravo na određivanje cijene konzultacije ostaje na odvjetniku.
To možete učiniti putem hrvatske platforme za pretraživanje odvjetnika Odvjetnici-hr.com potpuno besplatno. Važno je napomenuti da je jednostavno pretraživanje i kontaktiranje stručnjaka besplatno, ali konzultacije i usluge stručnjaka mogu biti naplatne.
Cijene odvjetničkih usluga ovise o opsegu posla i složenosti slučaja. U prosjeku, usluge odvjetnika počinju od 50 eur. Preporučuje se birati kandidate prema ocjenama i recenzijama klijenata. Mnogi odvjetnici također nude primjere svojih ranijih uspješnih slučajeva!
Odvjetnik ima ovlasti zastupati klijente u kaznenim postupcima i sudskim sporovima. Polje djelovanja pravnika je, za razliku od odvjetnika, ograničenije. Pravnik se uglavnom specijalizira za građanske predmete kao što su radni sporovi, naplata dugova, priprema ugovora, stambeni i zemljišni sporovi i sl.
Kada se obratiti pravniku? Ljudi se odlučuju potražiti pravnu pomoć kada naiđu na složene probleme. U Labin se često obraćaju pravnicima kada je postupak već u tijeku na sudu ili u nekoj instituciji, a stvari ne idu kako su očekivali. U najgorim slučajevima, to je već nakon gubitka spora. Stoga savjetujemo da se na vrijeme obratite pravniku i riješite problem “na vrijeme” prije nego što se pogorša.
Pravno savjetovanje obuhvaća analizu situacije i preporuke odvjetnika o mogućim koracima djelovanja. Postoje dvije vrste savjetovanja – sudsko savjetovanje i pisano savjetovanje (pravno mišljenje). Vrsta pružene pomoći ovisi o specifičnostima slučaja i željama klijenta.